Vrhovni sud u utorak je saslušao argumente u prvom slučaju koji se tiče abortusa od kako su konzervativne sudije prije dvije godine ukinule ustavno upravo na prekid trudnoće. Sudije najvišeg suda u Americi ovog puta odlučuju o pristupu lijeku koji se prošle godine koristio u gotovo dvije trećine abortusa u zemlji i tokom pretresa su bile skeptične u pogledu zahtjeva da se taj pristup ograniči.
Protivnici prava na abortus traže od sudija da potvrde presudu federalnog apelacionog suda kojom se ograničava pristup mifepristonu, jednom od dva lijeka koji se koriste pri abortusu. Tvrde da ublažavanje ograničenja na upotrebu mifepristona ugrožava zdravlje žena. Administracija predsjednika Džoa Bajdena protivi se ograničenjima na upotrebu tog lijeka.
Tokom gotovo sat i po pretresa, postojao je konsenzus sudija da protivnici abortusa, koji osporavaju odobrenje mifepristona i odluke regulatornog tela da omoguće lakši pristup lijeku, nemaju pravnu osnovu da tuže.
Ako to bude konačna presuda suda, ostala bi na snazi aktuelna pravila koja pacijentima omogućavaju da, između ostalog, lijek dobiju poštom.
Pravna zastupnica administracije Elizabet Prelogar rekla je sudijama da protivnici mifepristona nisu imali pravnu osnovu da se žale i zatražila od suda da "okonča slučaj". Naglasila je da podnosioci tužbe nisu dokazali da je pričinjena šteta kojima bi mogla da se poveže sa odlukama Federalne uprave za hranu i lijekove (FDA) o mifepristonu.
Konzervativni sudija Semjuel Alito, jedan od autora presude iz 2022. godine da se ukine federalno pravo na abortus garantovano odlukom u slučaju Ro protiv Vejda iz 1973. godine, pitao je Prelogar da kaže ko može da sudi FDA.
"Da li ima nekoga ko može da tuži i dobije presudu o tome tome da li je odluka FDA zakonita? Zar ne bi trebalo da postoji neko ko bi mogao da to ospori pred sudom? I ko bi to bio?"
Prelogar je sudijama rekla da su potezi regulatorne agencije bili legalni.
"Agencija je koristila desetine studija u kojima su učestvovale desetine hiljada žena. Podnosioci tužbe nisu identifikovali nikakve dokaze koje je agencija zanemarila. Samo nisu saglasni sa analizom podataka. Ali time se ne daje odobrenje da sudovi preispituju ekspertsku procjenu agencije", rekla je pravna zastupnica administracije.
Pravna zastupnica podnosilaca tužbe Erin Holi rekla je da njeni klijenti imaju pravo da tuže. Podnosioci tužbe su naveli da su potezi FDA nezakoniti i da će njihovi ljekari biti primorani da u hitnim situacijama djeluju protivno svojoj savjesti jer će "često biti pozvani da ukazuju pomoć zbog komplikacija izazvanih lijekom za abortus".
Međutim, liberalna sutkinja Ketandži Braun Džekson bila je skeptična u pogledu tog argumenta.
"Oni kažu 'zato što se protivimo tome da budemo primorani da učestvujemo u toj proceduri, tražimo da se svi spriječe da imaju pristup ovom lijeku'. Pokušavam da razumijem kako bi mogli da imaju pravo na to", rekla je Braun Džekson.
Konzervativna sutkinja Ejmi Koni Beret izrazila je sumnju da bi ljekari, na koje se pozvala Holi, mogli da pokažu da su im potezi FDA nanijeli štetu, što je neophodno da bi tužba imala pravnu osnovu.
"Poteškoća je to što su njihove izjave više kao protivljenje zbog savjesti", rekla je Beret.
Konzervativni sudija Bret Kavano naglasio je da prema postojećim federalnim zakonima, medicinsko osoblje nije primorano da suprotno svojoj savjesti pomažu pri abortusu ili obavlja taj zahvat.
Vrhovni sud ponovo je raspravljao o abortusu u političkim i regulatornim uslovima izmijenjenim odlukom iz 2022. godine, koja je dovela do toga da mnoge američke države, u kojima većinu imaju republikanci, zabrane ili strogo ograniče abortus.
Ta presuda imala je i velike političke posljedice, a ishod novog slučaja - u kojem bi odluka trebalo da bude donesena do početka ljeta - mogla bi da utiče na trke za Kongres i Bijelu kuću.
Ispred suda su u utorak protestovale stotine pristalica i protivnika abortusa, a policija je blokirala ulice oko zgrade.
Praktične posljedice presude koja bi išla u prilog protivnicima abortusa mogle bi da budu velike - mogla bi da se zaustavi isporuka mifepristona poštom ili u velikim apotekama, da se smanji period kada bi pilula mogla da se koristi sa 10 na 7 nedelja trudnoće, kao i da se ukinu sve popularnije virtuelne posjete ljekaru tokom kojih se lijek prepisuje.
Administracija predsjednika Džoa Bajdena i proizvođači mifepristona upozoravaju da bi presuda takođe mogla da podrije širi proces odobrenja ljekova u Americi, time što bi sudijama dozvolila da preispituju odluke Federalne uprave za hranu i lijekove (FDA) koje su zasnovane na nauci.
Ljekari i zdravstvene organizacije koji su protiv abortusa tvrde da su odluke FDA, donesene 2016. i 2021. godine, da ublaži ograničenja na nabavku lijeka nerazumne i da "ugrožavaju zdravlje žena širom zemlje". Bajdenova administracija i njujorška kompanija "Danko laboratorije" koja proizvodi mifepriston na to su odgovorili da je riječ o jednom od najbezbjednijih lijekova koji je FDA ikada odobrila.
Slučaj koji je povezan sa pristupom piluli za abortus pokrenut je pet mjeseci nakon što je Vrhovni sud ukinuo federalno pravo na abortus. Prije gotovo godinu, sudija okružnog suda u Teksasu, kojeg je postavio bivši predsjednik Donald Tramp, donio je presudu kojom se u potpunosti ukida pravo na pristup mifepristonu.
Apelacioni sud je zatim potvrdio početnu odluku FDA da odobri lijek, ali je presudio protiv nekih izmjena koje su regulatori napravili 2016. i 2021. godine kako bi ublažili uslove za korišćenje pilula za abortus.
Vrhovni sud, u kojem većinu imaju konzervativne sudije, zatim je zaustavio primjenu presude apelacionog suda i pristao da sasluša argumente u tom slučaju.
Mifepriston je jedan od dva lijeka, uz misoprostol, koji se koriste pri abortusu. Više od 6 miliona ljudi koristilo je mifepriston od 2000. godine.
Ljekari su naveli da ako mifepriston više ne bude dostupan ili se bude teško nabavljao, da će onda koristiti samo misoprostol koji je donekle manje efikasan pri prekidu trudnoće.
Pred sudijama će narednog mjeseca biti još jedan slučaj koji se tiče abortusa. Vrhovni sud će saslušati argumente o tome da li federalni zakon o hitnom pružanju pomoći u bolnicama mora da obuhvati i abortus, čak i u državama koje su ga zabranile.
