Birači u Evropskoj uniji u četvrtak će početi da glasaju na izborima za poslanike Evropskog parlamenta, koji će vjerovatni biti u sjenci širenja dezinformacija na internetu.
Eksperti upozoravaju da bi vještačka inteligencija (AI) mogla da značajno podstakne širenje lažnih vijesti koje bi mogle da poremete izbore u EU i mnogim drugim zemljama ove godine. Međutim, ulozi su naročito veliki u Evropi koja se bori protiv ruske propagande dok se nastavlja ruski rat u Ukrajini.
O kojim izborima je riječ?
Oko 360 miliona ljudi u 27 zemalja - od Portugala do Finske, od Irske do Kipra - biraće 720 poslanika Evropskog parlamenta, na izborima koji se održavaju od četvrtka do nedelje. Uoči glasanja, eksperti su u članicama Evropske unije zabilježili nagli porast obima i kvaliteta lažnih vijesti i dezinformacija uperenih protiv EU.
Strahuje se da će obmanjivanje birača biti lakše nego ikada, zbog vještačke inteligencije koja olakšava pisanje obmanjujućeg ili lažnog sadržaja. Neke od tih štetnih aktivnosti su domaće, a neke strane. Rusija se najviše optužuje za dezinformacije, a ponekad i Kina, iako je teško naći direktne dokaze o tome ko je kriv za napade.
"Ruske kampanje koje sponzoriše država, da se informativni prostor EU preplavi obmanjujućim sadržajem, prijetnja su za način na koji obično vodimo demokratske debate, naročito za vrijeme izbora", upozorio je u ponedeljak visoki predstavnik za spoljnu politiku Žozep Borelj.
Dodao je da Rusija, u svojim naporima da "manipuliše informacijama" koristi sve veći prodor društvenih mreža i "jeftine operacije uz pomoć AI". Takođe je istakao da se koriste botovi da se vode kampanje blaćenja evropskih političkih lidera koji kritikuju ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Da li je već bilo dezinformacija?
Ima mnogo primjera dezinformacija povezanih sa izborima. Dva dana prije izbora u Španiji u julu, registrovan je lažni vebsajt da liči na onaj koji vode vlasti u Madridu. Na njemu je objavljen članak u kojem se lažno upozorava na mogući napad na biračka mjesta, koji bi izvela raspuštena baskijska separatistička grupa ETA.
U Poljskoj, dva dana uoči parlamentarnih izbora u oktobru, policija je reagovala na lažnu prijetnju bombom na jednom biračkom mjestu. Na nalozima na društvenim mrežama povezanim sa, kako ih vlasti nazivaju, ruskom "infosferom" za miješanje objavljeno je da je naprava eksplodirala.
Nekoliko dana prije parlamentarnih izbora u novembru u Slovačkoj, u audio snimku napravljenom uz pomoć AI, imitiran je jedan od kandidata kako raspravlja o planovima da namjesti izbore. Oni koji provjeravaju činjenice pokušavali su da snimak označe lažnim dok se širio na društvenim mrežama.
Samo prošle nedelje, poljska nacionalna novinska agencija prenijela je lažnu vijest da premijer Donald Tusk od 1. jula počinje da mobiliše 200.000 muškaraca. Riječ je o hakerskom napadu za koji su vlasti okrivile Rusiju. Poljska novinska agencija uklonila je izvještaj nekoliko minuta posle objavljivanja i u saopštenju navela da nije izvor lažne informacije.
To je "zaista zabrinjavajuće i malo drugačije od drugih napora da se naprave dezinformacije iz alternativnih izvora. To pokreće pitanje sajber bezbjednosti u medijima, koji bi trebalo da se smatraju ključnom infrakstrukturom", kaže Aleksandar Alafilip, izvršni direktor DisinfoLab EU, neprofitne grupe koja istražuje dezinformacije.
Šta je cilj dezinformacija?
Eksperti i vlasti kažu da je cilj ruskih dezinformacija da se poremeti demokratija, odvraćanjem birača širom EU da izađu na birališta.
“Ne možemo da našu demokratiju uzimamo zdravo za gotovo, i Kremlj će nastaviti da koristi dezinformacije, maligno miješanje, korupciju i druge prljave trikove iz autoritarne strategije da podijeli Evropu", upozorila je u aprilu potpredsjednica Evropske komisije Vera Jurova.
U međuvremenu, Tusk je upozorio na rusku "destabilizujuću strategiju uoči evropskih izbora".
Na širem nivou, cilj "kampanja za širenje dezinformacija često nije da se poremete izbori", kaže Sofi Marfi Birn, menadžerka u kompaniji za vještačku inteligenciju "Logically".
"Obično je riječ o aktivnosti čiji cilj je da privuče one koji vjeruju u teorije zavjere i da podrije povjerenje u društvo", rekla je Birn prošle nedelje na jednom onlajn brifingu.
Lažne vijesti se šire i da bi se podstaklo nezadovoljstvo javnosti političkim elitama u Evropi, podijelile zajednice oko pitanja kao što su porodične vrijednosti, rodna pripadnost i seksualnost, unijele sumnje u klimatske promjene i oslabila zapadna podrška za Ukrajinu, kažu eksperti i analitičari.
Šta se promijenilo?
Prije pet godina, kada su održani poslednji izbori za EP, većinu dezinformacija na internetu širile su "farme botova", koje su zapošljavale ljude da u smjenama pišu obmanjujući sadržaj ponekad na lošem engleskom jeziku ili da stare video snimke koriste u druge svrhe. Lažne vijesti je bilo lakše spaziti.
Eksperti sada upozoravaju na sve veće korišćenje vještačke inteligencije koja, kako navode, prijeti da ubrza širenje dezinformacija o izborima širom svijeta. Maliciozni akteri mogu da koriste istu tehnologiju koja je osnova platformi kao što je ChatGPT, da naprave lažne fotografije, video i audio snimke koji izgledaju autentično. Bilo ko sa pametnim telefonom može potencijalno da napravi lažan, ali uvjerljiv sadržaj sa ciljem da obmane birače.
"Ono što se sada mijenja je nivo koji možete da dostignete kao propagandni akter", kaže Salvatore Romano, direktor za istraživanje u "AI Forensics", neprofitnoj istraživačkoj organizaciji.
Generativni AI sistemi sada mogu da se koriste da se automatski izbacuju realistične fotografije i video snimci i da se nude korisnicima društvenih mreža, kaže Romano čija je organizacija nedavno otkrila mrežu proruskih stranica koje su koristile neuspjeh Mete da nadzire političke oglase u Evropskoj uniji.
Lažni sadržaj sada se ne razlikuje od pravog, a ekspertima je potrebno mnogo duže vremena da ga ospore, ističe Romano.
Šta preduzimaju vlasti?
Evropska unija koristi novi Zakon o digitalnim uslugama da se bori protiv dezinformacija. Prema tom zakonu, platforme moraju da ublaže rizik od širenja dezinformacija i mogu da odgovaraju i da budu novčano kažnjene.
EU, na osnovu zakona, zahtijeva od Majkrosofta da saopšti koji su rizici od AI čatbota "Bing Copilot", uključujući i "manipulisanje uslugama koje može da obmani birače".
Na osnovu zakona se istražuje i Meta, vlasnik Fejsbuka i Instagrama, zato što ne radi dovoljno da korisnike zaštiti od kampanja za širenje dezinformacija.
EU je takođe usvojila zakon o vještačkoj inteligenciji, koji obuhvata i zahtjev da se označe manipulisani video snimci. Međutim, na snagu stupa tek tokom naredne dvije godine.
Kako reaguju društvene mreže?
Većina tehnoloških kompanija promoviše mjere kojima, kako navode, štite izborni integritet Evropske unije.
Meta je je najavila da će uspostaviti izborni operativni centar da identifikuje potencijalne onlajn prijetnje. Takođe ima hiljade zaposlenih koji će pregledati sadržaj na 24 zvanična jezika u EU, a pooštrava i politiku kada je riječ o sadržaju napravljenom uz pomoć AI, uključujući označavanje objava kojima se krše standardi kompanije.
Nik Kleg, predsjednik za globalna pitanja u Meti, rekao je da nema nagovještaja da se AI koristi sistematski da bi se poremetili izbori.
Aplikacija TikTok navela je da će uspostaviti centre za provjeravanje činjenica. Vlasnik Jutjuba, Gugl, naveo je da će sarađivati sa grupama koje provjeravaju činjenice.
Ilon Mask, vlasnik Eksa (bivšeg Tvitera), je međutim otišao u suprotnom smjeru. U septembru je objavio da u njegovoj kompanijji više nema tima za izborni integritet "koji je podrivao izborni integritet".
