Zapadni lideri pozvali su na nastavak vojne pomoći Ukrajini, koja se već gotovo tri godine bori protiv ruske invazije, ali se protive tome da zemlja brzo postane članica NATO-a, iz straha da bi to alijansu moglo da uvuče u širi sukob sa Moskvom.
Američki državni sekretar Entoni Blinken je u utorak razgovarao sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, uoči sastanka šefova diplomatije, o "konkretnim koracima" koje Zapad može da preduzme da pomogne Ukrajini da se odbrani, saopšteno je iz Stejt departmenta.
Iako su se sve članice saglasile da je Ukrajina na "nepovratnom putu" ka članstvu u zapadnoj vojnoj alijansi, Rute je rekao da je sada prioritet da se pošalje više oružja ukrajinskim snagama, dok Rusija osvaja teritoriju duž ratišta u istočnoj Ukrajini.
"Ukrajinski front se ne pomjera istočno, već prema zapadu, u korist Rusije. Zbog toga moramo da osiguramo da Ukrajina osnaži svoju poziciju, a zatim bi ukrajinska vlada trebalo da odluči o narednim koracima, u smislu početka mirovnih razgovora i načina njihovog vođenja", rekao je Rute.
Britanski premijer Kir Starmer rekao u govoru u ponedeljak da saveznici Ukrajine moraju "da urade sve što je potrebno da podrže njenu samoodbranu, koliko god je potrebno", ali je priznao da će se rat okončati pregovorima i potencijalnim kompromisom.
Starmer je naglasio da saveznici moraju da "obezbijede Ukrajini najsnažniju moguću poziciju za pregovore kako bi osigurali pravedan i drugotrajan mir po njenim uslovima koji joj garantuju bezbjednost, nezavisnost i pravo da sama odlučuje o svojoj budućnosti".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u nedelju da bi poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u "suštinski ojačao" zemlju prije bilo kakvih pregovora o okončanju rata.
Prema članu 5 NATO ugovora, napad na jednu članica smatra se napadom na sve. Međutim, alijansa se pozvala na taj član samo jednom, kada su se zapadni saveznici pridružili američkim snagama u borbi protiv Al Kaide u Avganistanu, nakon terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001.
Imajući u vidu taj član, zapadni saveznici protive se članstvu Ukajine dok traje rat sa Rusijom. Bez obzira na to, ukrajinski šef diplomatije rekao je u utorak da Kijev "neće pristati na bilo kakve alternative ili zamjene za puno članstvo Ukrajine u NATO-u", pozivajući se na "gorko iskustvo Memoranduma iz Budimpešte".
Prema tom sporazumu potpisanom prije 30 godina, Ukrajina je pristala da se odrekne atomskog oružja iz sovjetskog perioda, što je tada bio treći po veličini nuklearni arsenal u svijetu, u zamjenu za bezbjednosne garancije Rusije, Amerike i Velike Britanije.
Ukrajina je dogovor iz Budimpešte nazvala "spomenikom kratkovidosti u donošenju strateških bezbjednosnih odluka".
Kijev sada poručuje da je članstvo u NATO-u "jedina stvarna garancija bezbjednosti za Ukrajinu, koja bi spriječila dalju rusku agresiju protiv Ukrajine i drugih država".
Zapadne zemlje već su najavile stotine miliona dolara nove vojne pomoći Kijevu uoči sastanka šefova diplomatije, što uključuje novu rundu pomoći iz SAD i Njemačke.
Rute je novinarima rekao da saveznici "moraju da nastave čvrstu podršku" i da je vojna pomoć trenutno najvažniji zadatak.
Dodatna pomoć najavljena je sedam nedelja uoči stupanja na dužnost novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa koji je tokom kampanje odbijao da kaže da želi da Ukrajina porazi Rusiju, i bio je skeptičan u pogledu nastavka američke pomoći. Obećao je da će okončati rat prije nego što 20. januara preuzme drugi mandat, ali nije objasnio kako to planira da uradi.
Rute je takođe izrazio zabrinutost i osudio podršku koje druge zemlje daju Rusiji za njene ratne napore.
"Kina je aktivna u zaobilaženju sankcija, kroz isporuku robe dvostruke namjene Rusiji i zbog toga je, zajedno sa Iranom i Sjevernom Korejom, uključena u ruski puni napad na Ukrajinu", rekao je Rute.
Iran snabdjeva ruske snage dronovima, dok je Sjeverna Koreja poslala hiljade vojnika u Rusiju.
Na ratištu, ukrajinski zvaničnici saopštili su u utorak da je u ruskim vazdušnim napadima tokom noći uništena energetska infrastruktura u zapadnim regionima Rivne i Ternopil.
U Dnjepropetrovsku, guverner Serhij Lisak naveo je na Telegramu da je u ruskom napadu pogođen grad Nikopolj, te da je pričinjena šteta na kućama, jednoj teretani i elektro mreži.
