Osvojivši 64 odsto glasova u Virdžiniji, 59 odsto u Merilendu i čak tri četvrtine glasova u prijestonici Vašingtonu, Barak Obama je, prema broju osvojenih delegatskih mjesta, prvi put u vođstvu, ispred Hilari Klinton. Sinoć je, pred oko 17,000 ljudi, govorio na skupu u Medisonu u Viskonsinu, gdje se primarnih izbori održavaju naredne sedmice,
"Ovaj se pokret neće zaustaviti dok ne bude promijena u Vašingtonu. A mi smo na tom putu od večeras", poručio je Obama.
Obama je u Virdžiniji i Merilendu uspio da pridobije glasove radničke klase koja zarađuje do 50.000 dolara godišnje i nešto većeg broja žena - grupa koje su do sada isključivo podržavale senatorku Klinton. I mada je Obama sada favorit, trka je i dalje izuzetno neizvjesna, jer je za nominaciju i jednom i drugom kandidatu potrebno još skoro 1000 delegata (od 2.025).
Senatorka Klinton okrenula je sve resurse izborima u Tekasasu i Ohaju, gdje će se 4. marta dijeliti veliki broj delegata i gdje trenutno vodi u anketama. U obraćanju pristalicama u El Pasu, u Teksasu kazala je:
"Svi mi znamo da sjutra može da bude bolje, ali ne ako to samo želimo ili ako se nadamo. Biće bolje samo ako budemo radili naporno".
Republikanac Džon Mekejn je lako dobio Vašington i Merilend, ali je u Virdžiniji razlika bila manja, pošto su evanđelisti glasali za Majka Hakabija. Mekejn je u svom pobjedničkom govoru indirektno napao Baraka Obamu, koji se u svojim govorima poziva na promjene i nadu.
"Otrcano je podsticati zemlju retorikom, a ne dokazanim i dobrim idejama, jer povjerenje, snaga i hrabrost slobodnih ljudi ne leže u obećanoj nadi".
Mekejn se približio potrebnom broju delegata da bi i formalno postao stranački kandidat, ali mu preostaje ozbiljan zadatak osvajanja glasova konzervativnih birača i evanđelista - koji mu još nisu ukazali povjerenje u nekom značajnijem broju.
Guverner Hakabi, najavio je da još ne namjerava da odustane od trke.