Evropski komesar za proširenje, Oli Ren, očekuje da bi se u skoro vrijeme Evropski savjet konačno mogao izjasniti o odmrzavanju Privremenog sporazuma sa Srbijom i tako nagraditi značajne napore kakve zemlja čini. Ren je to saopštio na skupu sa spoljnopolitičkim komitetom Evropskog parlamenta.
Svoj prvi susret sa novim sazivom Spoljnopolitičkog komiteta Evropskog parlamenta, komesar Ren je iskoristio da ukratko upozna komitet sa stanjem stabilizacijskog i intergracijskog progresa na Zapadnom Balkanu. Naglasio je tako da je, zahvaljujući uloženim naporima, zvanični Beograd na korak do osiguranja mjesta na listi država regiona koje će od prvog januara naredne godine dobiti bezvizni režim, te izrazio uvjerenje da će Brisel uskoro pozitivno odgovoriti na rezultate kakve, uprkos zamrznutom sporazumu i okolnostima globalne krize, postiže Srbija.
"U Srbiji, vlada nastavlja sa ozbiljnim poslom na integracijskim reformama. Srbija jednostrano primjenjuje Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, uprkos teškoj ekonomskoj situaciji. To pokazuje snažno evropsko opredjeljenje. Realizuje se i nacionalni program evropskih integracija, radi se predano, posebno na obavezama iz mape puta za ukidanje viza, uz činjenicu da se i saradnja sa Haškim sudiom značajno osnažila. Po mom mišljenju, Savjet ministara treba u najskorije vrijeme da prepozna progres Srbije i deblokira Privremeni sporazum".
Institucije EU će narednih mjeseci posebnu pažnju posvetiti prilikama u Bosni i Hercegovini, saopštio je Ren. Ključni razlog za to je potreba da Brisel konačno u Sarajevu ima partnera na kojega se može osloniti, umjesto da ga, zbog neispunjenja uslova, izostavlja sa liste onih koji će od naredne godine imati bezvizni režim.
“Treba da se uvjerimo u to može li BiH govoriti jednim glasom, može li imati takvu javnu upravu koja je u stanju da odgovori obavezama kakve nosi evropsko članstvo, jer ozbiljno mislimo kada govorimo o evropskim perspektivama BiH. Zato u kontekstu osnaženog prisustva specijalnog predstavnika, nije mi nemoguće da zamislim i bosansku aplikaciju za članstvo u EU, kao i temelj sporazuma oko toga kako se kretati naprijed u ustavnim reformama. To je zadatak političkih lidera u Bosni i Hercegovini, a mi smo spremni da u tom poslu pružimo pravnu i tehničku pomoć."
"Imamo šest država Zapadnog Balkana od kojih su tri dobile najavu ukidanja viznog režima, dvije ne ispunjavaju uslove, a jedna se potpuno ignoriše, a to je Kosovo. Medju ovima što ne ispunjavaju uslove postoji velika razlika. Jedna je jednonacionalna, a druga je multinacionalna i ta multinacionalnost BiH traži izuzetnu osjetljivost i brigu Evropske komisije. Zato mislim da je ovo kritičan momenat, u kojem sve evropske institucije moraju pokazati da su svjesne šta se to sada u BiH zbiva, umjesto da zemlja korača prema EU, ona jednostavno ide natrag i ide dole", kazao je član Evropskog parlamenta iz Slovenije Jelko Kacin.
Da bi se to, barem sa briselske strane spriječilo, najavljeno je kako će se evropski ministri u oktobru baviti Bosnom i Hercegovinom kao posebnom temom, a naglašeno je i kako bi novembarski skup Vijeća za implementaciju mira mogao biti ključan za prelazak iz dejtonske u briselsku eru.