Tek što su evropski zvaničnici najavili kako se vidi svjetlo na kraju tunela ekonomske krize, jedna od njenih najvećih žrtava, evropska automobilska industrija, pokazala je da dramatično vrijeme zatvaranja fabrika i oštrog rezanja radnih mjesta još nije prošlo.
Posljednjii hladan tuš, bar kada je u pitanju Belgija, došao je odlukom novih većinskih vlasnika Opelovih pogona u Antvrepenu da, kažu, privremeno zatvore tvornicu. Time je sudbina skoro 3 hiljade radnika dovedena u pitanje.
"Ne mogu više čekati, ja moram pokušati naći drugi posao”, kaže radnik u Opel-u, Jan Torfs.
“Posebno bračni par gdje oboje ovdje rade. Oni moraju tražiti neki drugi posao. Ako se na kraju fabrika potpuno zatvori, barem jedno može da zaradi nešto novca", naglašava radnica u Opelovoj fabrici, Linda Van Gul.
Priča je, ipak, još ozbiljnija. Riječ je o sudbini više od 50 hiljada Opelovih radnika širom Evrope, od kojih je barem polovina u Njemačkoj. Iako stoji činjenica da autoindustrija ima ozbiljnu hiperprodukciju, u vrhu belgijske, posebno flamanske vlade su gašenje Opelovih fabrika u Belgiji doveli u vezu sa mogućim tajnim sporazumom njemačke vlade sa novim većinskim vlasnikom Opela, kanadskim proizvodjačem auto-dijelova, o tome da se fabrike Opela u Njemačkoj poštede od zatvaranja.
'Važno je da iza ovoga ne budu politički ellementi, već samo komercijalni i ekonomski. Uvjereni smo da Antverpen mora imati poštenu priliku i ako se popravi ekonomska analiza situacije. Duboko smo uvjereni da fabrika u Antverpenu je bolja od odredjenih fabrika u Njemačkoj", kazao je flamanski ministar predsjednik, Kris Peters.
Evropska komisija namjerava istražiti pomenuti slučaj, tragajući za nedopuštenim protekcionizmom, dok se ostvaruju sumorna predvidjanja da će promjene u evropskoj autoindustriji udariti po džepu one najranjivije, ne nudeći, sa druge strane, nikakav čvrst plan i viziju, poput ekološki čistih automobila i poiltike za kakvu se deklarativno Brisel zalaže.