Ogromna većina poslanika Evropskog parlamenta je današnjim glasanjem podržala deklaraciju kojom Parlament i Vijeće zajednički podržavaju ukidanje viza za Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju 19. decembra ove godine. Istim dokumentom se izražava očekivanje da će se i BiH i Albanija pridružiti što je prije moguće tom bezviznom prostoru. Medjutim, naglašava se, ne prije potvrde Evropske komisije da su ispunjeni svi preduslovi za to.
Danas je Evropski parlament zaključio posao što je započeo izvještajem članice Parlamenta iz Slovenije, Tanje Fajon, dobio zatim mišljenja parlamentarnih komiteta za vanjske i unutrašnje poslove i, konačno, usaglašen sa Vijećem ministara. Sačinjena je deklaracija kojom se potvrdjuje parlamentarna saglasnost da se za gradjane Srbije, Crne Gore i Makedonije ukinu vize 19. decembra, dok se za Bosnu i Hecegovinu i Albaniju ne utvrdjuje tačan datum. Posljedica je to stava nekih od krupnih evropskih država i njihovog straha od organizovanog kriminala. Sa druge strane, iskazuje se nada da bi se granice i za BiH i Albaniju mogle otvoriti u skoro vrijeme, ukoliko se ispune svi uslovi, do polovine naredne godine. Zato se poziva i Evropska komisija da ubrza rad i pripremu novog prijedloga o ukidanju viza, koji bi, pod istim uslovima, mogao uslijediti na proljeće.
"Mislim da je to bila dobra odluka. Dali smo zeleno svjetlo državama koje su obavile svoj posao da dobiju bezvizni režim, kao i uslovno zeleno svjetlo državama koje takodje želimo da uključimo u isti proces, ali koje imaju još toga da urade, nadati se, u nekoliko narednih mjeseci. Možemo reći da je Parlament obavio bolji posao od Komisije, naš je pristup sveobuhvatniji, pokriva cijeli region i riječ je o dobroj poruci", kazao je član Evropskog parlamenta iz Austrije, socijalista Hans Svoboda.
Iako stav Evropskog parlamenta nema težinu i konačne odluke, one koju će definitivno donijeti Vijeće ministara 30. ovog mjeseca, uvjerenje je da je politički pritisak na Komisiju i Vijeće urodio plodom. Tri su države na samom pragu bezviznog režima, BiH i Albanija, uslovno, korak iza njih. Uz ovo, utisak je da je Komisija, pristajući da ubrza proces za uslovni dio bijele šengenske liste, posredno priznala političku netaktičnost kada je BiH isključila iz svoga prvobitnog prijedloga.
"Uvjerena sam da je Evropska komisija u cijelom ovom procesu odlučivanja u Evropskom parlamentu, shvatila da je možda postupila nepromišljeno i nadam se da će, uz više političke hrabrosti, naredne godine što prije biti otvorena vrata stanovnicima BiH i Albanije. U to čvrsto vjerujem", naglasila je predlagač rezolucije, članica Parlamenta iz Slovenije, Tanja Fajon.
Inače, potpredsjednik Vlade Srbije zadužen za evropske integracije, Božidar Djelić, koji je prisustvovao današnjem glasanju ovako komentariše činjenicu da je njegova zemlja sada na korak do Šengena:
“Ovo je poslednji korak koji je bio nužan do konačne odluke, 30. Novembra. I sada pošto su svi stavovi usaglašeni sa Evropskom komisijom i Evropskim samitom možemo reći da je Srbija na samom pragu belog šengena 19. decembra za sve njene građane.”