Samaržiæevom svjedoèenju ovdašnji mediji pridaju znaèajnu pažnju, i daju krupne najave na naslovnim stranama. U tom smislu karakteristièan je naslov u Glasu Crnogoraca – Dubrovaèku Republiku palnirali Momir Bulatoviæ i Milo Ðukanoviæ. U jeku predizborne kampanje ne mali broj politièkih stranaka svjedoèenje oèekuje sa zebnjom, jer bi moglo doprinijeti padu njihovog rejtinga, buduæi su bile na razlièite naèine umiješanje u ratna zbivanja u Hrvatskoj, poèetkom devedesetih.
Inaèe, Samardžiæ je, kao ministar inostranih poslova u jesen 1991. godine, zajedno sa tadašnjim predsjednikom Crne Gore Momirom Bulatoviæem, uèestvovao na konferenciji u Hagu, kada je Bulatoviæ glasao za prijedlog lorda Karingtona da sve republike SFRJ proglase nezvisnost, a da se potom integrišu na novim osnovama. Bulatoviæ je, meðutim, ubrzo odluku promijenio, kako stoji u pretprocesnom podnesku Tužilaštva, na pritisak èlanova Predsjedništva SFRJ iz Srbije Borisava Joviæa i Crne Gore Branka Kostiæa.
U intervjuu koji je prošle godine dao podgorièkim Vijestima, Samardžiæ je, izmeðu ostalog, rekao i to da je Miloševiæ, iznenaðen takvom odlukom Momira Bulatoviæa, prišao sa leða stolu za kojim su sjedjeli Bulatoviæ i Samardžiæ, i procijedio: Daæu ja vama nezavisnu Crnu Goru.
Isto tako, vjeruje se da æe Samaržiæ imati šta da kaže i o pohodu Crnogoraca na Dubrovnik, jer u pretprocesnom podnesku Tužilaštva, kako saopštavaju mediji, stoji da su Bulatoviæ i tadašnji premijer Milo Ðukanoviæ odluèili da se Crna Gora ukljuèi u njegovo »oslobaðanje«, da daju logistièku podršku i vojne i policijske rezerviste, pod maskom dobrovoljaca, te da su sa drugim visokim crnogorskim politièarima razmatrali stvaranje »Dubrovaèke republike«., koja je trebalo da bude izdvojena iz Hrvatske i pripojena proširenoj srpskoj državi. U takozvanoj Dubrovaèkoj operaciji život je izgubilo 165 crnogorskih vojnika. Kakav je udio u tome imao optuženi Miloševiæ, Samardžiæ æe imati šta reæi. Inaèe, Samaržiæ od l992. živi u Sidneju, a zbog teške bolesti amputirane su mu obje noge.