Èak i po kišnom danu, posjetici od ranog jutra èekaju na red, da vide najnoviju izložbu u Gugenhajmovom muzeju. Rijeè je o najveæoj postavci asteèkih predmeta, koja je ikada prikazana izvan Meksika.
Asteci su vladali centralnim Meksikom od 1430. do 1521, kada su njihovu imperiju osvojili španski osvajaèi. Fascinacija Astecima, medjutim, traje i danas. Prije svega zbog njihovih èuvenih rituala žrtvovanja živih ljudi - da bi se platili dugovi bogovima.
Praktièno svakog mjeseca u Tenoè-titlanu, današnjem Meksiko Sitiju, održavane su vjerske proslave. Zarobljeni borci su okrvavljenim stepenicama vodjeni do vrha piramide i pred hiljadama okupljenih, sveštenici su, iz još živih tijela zarobljenika - èupali srca, zarad životne energije, kojom su se, prema Asteèkom vjerovanju, hranili bogovi i sunce održavalo na nebu. Iz istih razloga, da bi se umilostivili bogovi, krv ubijenih se sakupljala u ritualne posude, a glave su im nabijane na kolac. Èak su i sami asteèki ratnici bili poèastvovani - ako bi bili lièno žrtvovani. Polaganje života za milost bogova – zvalo se cvijetnom smræu.
Meðutim, ti isti asteèki ratnici su pisali poeziju u slavu prirode. ”Cvjetovima daješ boju, o davaoèe života i mi živimo u tvojoj slikovnici, ovdje na Zemlji...“, kaže jedna od asteèkih pjesama. Skulpture životinja koje su Asteci pravili nježne su i tople, èak i duhovite, baš kao i skulpture koje su radili drugi, mnogo nježniji narodi. Teško je, dakle, zamisliti kako su živjeli pravi Asteci.
Ali jedan pokazatelj, prema mišljenju istorièara umetnosti, jeste izuzetna životnost i bogova i ljudi u umetnièkim delima. Uvek na samoj ivici života i smrti, oèi asteèkih junaka uvek budno posmatraju svet.
“Nijedna od ovih skulptura ne izgleda da je zabrinuta zbog smrti. Svi likovi su veoma samouvereni. Gledaju pravo u vas i rekao bih da je to jedna od najizrazitijih karakteristika”, kaže predstavnik Muzeja, dodajuæi da sa svim tim skulpturama jednostavno morate da se sretnete oèi u oèi. “Neprekidno je tu nekakva vizija kosmosa u pokretu, kao na nekakvom pragu haosa, tako da gotovo da možete da zamislite kako je bilo gledati na sve te pojave na takav naèin: da neprekidno brinete da - ukoliko ne zadovoljite bogove – neæe biti kiše, godina neæe biti plodna... Da sunce neæe ponovo da izaðe. Rekao bih da je sve to zaista fascinantno, a izložba to i nagoveštava”, kaže Entoni Kalnek.
“Asteèka imperija” æe moæi da se vidi u Gugenhajmovom muzeju u Njujorku do 13. februara.