Oklevanje administracije predsednika Trampa da se bavi idejom globalnih klimatskih promena svodi se na jednu misao - da ekonomski rast i svest o klimi ne mogu ići ruku pod ruku. Saopštavajući svoju odluku da povuče SAD iz Pariskog sporazuma o klimi, predsednik Tramp je rekao da je manje reč o klimi, a više o drugim zemljama, koje stiču finansijsku prednost nad Amerikom pomenutim dogovorom, ostavljajući američke radnike i poreske obveznike da apsorbuju troškove u pogledu izgubljenih radnih mesta, nižih plata, zatvorenih fabrika, i znatno smanjene privredne proizvodnje.
Osuda odluke Bele kuće od strane vodećih evropskih i drugih zemalja bila je munjevita i gotovo jedinstvena.
Irene Bram, koja vodi Fondaciju Bertelsman, koju finansira Nemačka, ovde u Vašingtonu, kaže da je nemačka kancelarka Angela Merkel pozvala Trampa odmah nakon što je objavio odluku kako bi lično izrazila svoje žaljenje zbog njegovog poteza. Vest o tome saopštio je njen lični portparol Stefen Zajbert putem Tvitera.
“Reakcija Evrope je bila vrlo oštra i osuđujuća," kaže Bram.
"Videli smo brz zajednički odgovor Nemačke, Italije i Francuske. Makron je danas čak pozvao američke naučnike da dođu da rade i žive u Francuskoj. Mada ne treba izgubiti iz vida da se klasnije ovog meseca održavaju i parlamentarni izbori u Francuskoj,” nastavlja Bram, dodajući da je pridruživanje Kine evropskoj osudi zbog američkog povlačenja iz klimatskog dogovora prilično iznenađujući događaj.
Evropljani su posle ove odluke novog američkog predsednika naučili i lekciju da kada Tramp nešto kaže, to nije puka retorika, ističe analitičarka Bram.
Sve do jučerašnjeg dana Evropljani nisu uzimali za ozbiljno mnoge izjave Donalda Trampa, očekujući da njegova predizborna retorika neće postati i politika njegove administracije, kaže Bram.
“Njegove reči se moraju shvatiti ozbiljno. Ono što je izjavljivao i obećavao tokom svoje izborne kampanje on sada nastoji da ispuni. To nisu bile prazne reči. U to smo se juče uverili.“
Jučerašnji Trampov potez usledio je samo nekoliko dana nakon vidnog neslaganja transatlatnskih partnera na NATO samitu u Briselu. Konstatacija nemačke kancelarke Angele Merkel da Evropljani ne mogu više da se oslanjaju na punu podršku SAD takođe je bila neobično oštra.
“Nedavna izjava Angele Merkel bila je iznenađujuća, jer to nije bio rečnik koji ona upotrebljava. Istina, uskoro se održavaju izbori i u Nemačkoj zbog čega mora da vodi računa da je anti-amerikanizam u porastu u zemlji. Bila je to jasna poruka Americi. S jedne strane sadržala je nadu u poboljšanje odnosa, ali i jasan znak da će Nemačka braniti svoje stavove,” smatra Bram.
Međutim, ona takođe priznaje da su dobri odnosi sa SAD vrlo važni.
"Reč je o bezbednosnim i trgovinskim odnosima. Postalo je očigledno da Amerika odustaje od liderstva na svetskoj sceni, što je negativno. S druge pozitivne strane, Evropa se sve više ujedinjuje u trenutku kada nam je to potrebno. Međutim, svima je jasno da je neophodno održavanje bliskih transatlantskih veza. Tačno je i to da Evropljani u celini imaju veliki broj prijatelja u Americi," zaključila je direktorka najveće privatne fondacije u Evropi.