Duž južne granice Sjedinjenih Država, dva grada - El Paso u državi Teksas i Siudad Huarez u Meksiku - pripremaju se za navalu i do 5.000 novih migranata dnevno. Prekid pandemijskih imigracijskih ograničenja izazvao je aktiviranje planova za hitne slučajeve u kontekstu stanovanja, hrane i drugih potrepština.
U nedjelju ujutro, na meksičkoj strani međunarodne granice, na obalama rijeke Rio Grande, gdje su do prije nekoliko dana stotine ljudi stajali u redu ispred američkih zvaničnika, ostale su samo gomile odbačene odjeće, obuće i ruksaka. Jedan mladić iz Ekvadora bio je nesiguran - pitao je dvojicu novinara znaju li šta će se dogoditi ako bez sponzora ode u SAD. Nedugo zatim je oprezno skinuo patike i čarape i skočio preko plitke vode.
Na američkoj strani, uz malu ogradu koju je čuvalo nekoliko vozila granične patrole, pridružio se nizu od desetak ljudi koji su stajali i čekali, bez američkih zvaničnika na vidiku.
Okružni sudija u gradu El Paso Rikardo Samanijego izjavio je u nedjelju za AP da regija, u kojoj se nalazi jedan od najprometnijih graničnih prelaza u zemlji, sa nevladinim grupama i drugim gradovima koordiniše napore za stanovanje i preseljenje, te da poziva državnu i saveznu vladu da obezbijede humanitarnu pomoć.
To područje se priprema za navalu novopridošlih migranata, čiji bi se broj mogao udvostručiti kada pravilo "Član 42" prestane da važi u srijedu. Ovo pravilo je od marta 2020. iskorišćeno kao osnov za odvraćanje više od 2,5 miliona migranata od prelaska u SAD.
U skloništu za migrante nedaleko od rijeke, u siromašnom kvartu grada Siudad Huarez, Karmen Aros (31) nije znala mnogo o politici SAD. Zapravo kaže da je čula da bi se granica mogla zatvoriti 21. decembra.
Ona je prije mjesec dana pobjegla od nasilja kartela u meksičkoj državi Zakatekas, odmah nakon što joj se rodila peta ćerka, a muž nestao. Sveštenik metodističke crkve, koji vodi sklonište "Buen Samaritano", stavio ju je na listu za uslovno puštanje u Sjedinjene Države i ona svake sedmice čeka da je pozovu.
„Rekli su mi da postoji azil u Huarezu, ali, istina, nisam znala mnogo“, rekla je Aros. "Stigli smo ovdje... a sada da vidimo može li vlada Sjedinjenih Država riješiti naš slučaj".
U velikom skloništu koje vodi meksička vlada u bivšoj fabrici u Siudadu Huaresu, desetine migranata su u nedjelju na dva televizora gledali finale Svjetskog prvenstva u fudbalu, dok je gostujući tim ljekara iz El Pasa liječio mnoge koji su po hladnom vremenu oboljeli od respiratornih bolesti.
Stalno mijenjanje politika otežava planiranje, kaže Dilan Korbet, direktor Instituta "Hope Border", katoličke organizacije koja pomaže migrantima u El Pasu i Huarezu. Grupa je otvorila kliniku prije dva mjeseca.
"Imate mnogo nakupljenog bola", rekao je Korbet. "Bojim se šta će se dogoditi" .
Prema njegovim riječima, zbog vladinih politika u neredu "većina posla pada na vjerske zajednice da preuzmu situaciju i da se nose s posljedicama."
Nedaleko preko granice, susnježica je pala u El Pasu dok je oko 80 migranata jelo takose koje su volonteri ispekli na roštilju. Temperature u regionu ove sedmice bi trebalo da padnu ispod nule.
„Nastavićemo da im dajemo onoliko koliko imamo“, kaže Veronika Kastorena, koja je sa suprugom došla i donijela tortilje i mljevenu govedinu, kao i ćebad za one koji će vjerovatno spavati na ulici.
Džef Petion, vlasnik škole za kamionski prevoz, rekao je da mu je ovo drugi put da dolazi sa zaposlenima i pomaže migrantima na ulicama:
„Ovdje su, hladno im je, gladni su, pa smo htjeli da im stavimo do znanja da nisu sami".
Ali sa suprotne strane ulice, Kejti Kauntis, penzionerka, rekla je da se brine da će pridošlice izmaći kontroli u El Pasu, crpeći resurse i usmjeravajući policijske snage sa kriminalaca na one koji traže azil.
Gradonačelnik El Pasa Oskar Liser proglasio je u subotu vanredno stanje, kako bi dobio pristup dodatnim lokalnim i državnim resursima za gradnju skloništa i druge hitne pomoći.
Okružni sudija Samanijego kaže da je odluka o vanrednom stanju donesena dan nakon što su zvaničnici El Pasa guverneru Teksasa Gregu Abotu poslali pismo u kojem za tu regiju traže humanitarnu pomoć, dodajući da je zahtjev namijenjen za resurse koji će pomoći u brizi i smještaju novopridošlih migranata, a ne za dodatne snage bezbednosti.
Samanijego je rekao da nije dobio odgovor na zahtjev i da planira izdati sličnu deklaraciju o vanrednom stanju u cijelom okrugu, u kojoj će navesti vrste pomoći potrebne tom području u slučaju da grad uskoro ne dobije državnu pomoć. Pozvao je državnu i saveznu vladu da obezbijede dodatni novac, navodeći da imaju strategiju, ali nemaju dovoljno finansijskih, osnovnih i volonterskih resursa.
Zvaničnici El Pasa koordiniraju sa organizacijama kako bi osigurali privremeni smještaj za migrante dok se njihovi slučajevi obrađuju, te im traže sponzore i premještaju ih u veće gradove, gdje ih mogu prevesti avionima ili autobusima, rekao je Samanijego. Od srijede će svi udružiti snage u komandnom centru za hitne slučajeve, dodao je Samanijego, slično pristupu koji su imali tokom vanredne situacije zbog kovida-19.
Šta je "Član 42"?
"Član 42" je pravilo iz mandata predsjednika Donalda Trumpa, koje je Sjedinjenim Državama brzo omogućavalo da izbace migrante u zemlje porijekla ili meksičke pogranične gradove.
Osnov "Člana 42" dolazi iz zakona o javnom zdravstvu iz 1944. godine, čiji je cilj sprečavanje širenja zaraznih bolesti. Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) implementirali su ga u martu 2020. godine, nakon izbijanja pandemije koronavirusa.
Naredba CDC-a ovlastila je granične službe da izbace migrante koji prelaze u Sjedinjene Države, uključujući i one koji se nadaju da će podnijeti zahtjev za azil, što je inače njihovo pravo prema američkom zakonu i međunarodnom ugovoru. U praksi, to je značilo da granične službe migrante mogu poslati nazad u Meksiko ili u zemlje porijekla u roku od samo nekoliko sati, bez imigracionog procesa.
Administracija Džoa Bajdena zadržala je ovo pravilo u prvoj godini njegovog mandata, ali je 1. aprila 2022. najavila da će sa tom politikom prestati u maju. Uslijedile su pravne bitke, s obzirom na to da je dio demokrata podržavao ukidanje restrikcija, ali su ih republikanci željeli zadržati.
Uprkos žalbama saveznih država u kojima vlast imaju republikanci, federalni sudija u Vašingtonu naredio je da sprovođenje "Člana 42" bude okončano 21. decembra 2022.
Abot, gradski zvaničnici El Pasa i Američka agencija za carinu i pograničnu kontrolu nisu u nedjelju odgovorili na zahtjeve za komentar o ovoj situaciji.
Abot je izdvojio milijarde dolara za "Operaciju Usamljena zvijezda", do sada nezabilježen napor u kontekstu pogranične bezbednosti, koji je uključivao prevoz migranata autobusima do takozvanih gradova utočišta poput Njujorka, Los Anđelesa i Vašingtona, kao i značajno prisustvo državnih vojnika i Nacionalne garde duž granice Teksasa i Meksika.
Osim toga, republikanski guverner Teksasa je podsticao pokušaje bivšeg predsjednika Donalda Trampa za izgradnju pograničnog zida, koristeći uglavnom privatno zemljište uz granicu i prikupljajući sredstva za plaćanje gradnje.
El Paso je u martu bio peti najprometniji od devet sektora granične patrole duž granice s Meksikom. U oktobru, odjednom je postao daleko najpopularniji ispred još jednog teksaškog grada Del Rio, koji je i sam velikom brzinom na poziciji vodećeg migrantskog koridora zamijenio region doline Rio Grande. Nije jasno zašto je El Paso od septembra postao toliko privlačan migrantima.
Skoriji ilegalni prelasci u El Paso – u kojima su na početku uglavnom dominirali ljudi porijeklom iz Venecuele, a odnedavno iz Nikaragve – podsjećaju na kratak period 2019. godine, kada su zapadni dijelovi Teksasa i istočni dio Novog Meksika brzo bili preplavljeni dolascima sa Kube i iz Centralne Amerike. El Paso je godinama bio relativno mirno područje za ilegalne prelaze.
U međuvremenu, grupa od oko 300 migranata počela je u subotu naveče da pješači prema sjeveru sa područja u blizini granice između Meksika i Gvatemale, prije nego što su ih zaustavile meksičke vlasti. Neki su hteli da na američku granicu stignu 21. decembra, pogrešno verujući da bi ukidanje "Člana 42" značilo da više ne mogu da traže azil.
Dezinformacije o američkim imigracijonim pravilima često su rasprostranjene među migrantima. Grupu su uglavnom činile osobe iz Centralne Amerike i Venecuele, koje su prešle južnu granicu s Meksikom i uzalud čekale na tranzitne ili izlazne vize, uz pomoć kojih bi mogle proći kroz Meksiko i doći do američke granice.
"Želimo da stignemo u Sjedinjene Države što je prije moguće, prije nego što zatvore granicu, to je ono što nas brine", rekao je venecuelanski migrant Erik Martinez.
