Linkovi

FBI se bori protiv napada Kine i Irana na disidente u SAD


Zvaničnici Sekretarijata za pravdu i američki tužioci na pres konferenciji 2020. godine, uz poster koji prikazuje potjernicu za kineskim operativcem optuženim da je pokušao da spriječi kandidaturu kineskog disidenta u Njujorku za Kongres. (Foto: AP/Andrew Harnik)
Zvaničnici Sekretarijata za pravdu i američki tužioci na pres konferenciji 2020. godine, uz poster koji prikazuje potjernicu za kineskim operativcem optuženim da je pokušao da spriječi kandidaturu kineskog disidenta u Njujorku za Kongres. (Foto: AP/Andrew Harnik)

Nakon što je studentski vođa istorijskih protesta na trgu Tjenanmen ušao u kongresnu utrku u Njujorku 2022. godine, kineski obavještajni operativac brzo je angažovao privatnog istražitelja da traži ljubavnice ili probleme sa porezima koji bi mogli zaustaviti njegovu kandidaturu, navode američki tužioci.

"Na kraju", zloslutno je operativac saopštio svom kontaktu - "i nasilje bi bilo u redu."

Dok je iranska novinarka i aktivistkinja koja živi u egzilu u SAD kritikovala iranska kršenja ljudskih prava, Teheran je takođe slušao. Članovi istočnoevropske organizovane kriminalne bande proveravali su situaciju u kraju oko njene kuće u Bruklinu i skovali zavjeru da je ubiju, što je bilo režirano iz Irana, naveo je Sekretarijat za pravdu SAD koji je osujetio taj plan i podnio krivične prijave.

Ovakve epizode odražavaju ekstremne mjere koje preduzimaju zemlje poput Kine i Irana da zastraše, maltretiraju i ponekad planiraju napade na političke protivnike i aktiviste koji žive u SAD. One pokazuju zastrašujuće posljedice koje geopolitičke tenzije mogu imati za obične građane, jer vlade koje su kroz istoriju bile netolerantne prema opoziciji unutar svojih granica sve više prijeteći nadziru kritičare udaljene hiljadama kilometara daleko.

"Ne živimo u strahu, ne živimo u paranoji, ali realnost je vrlo jasna - da nas Islamska Republika želi mrtve, a mi moramo svaki dan gledati preko ramena", kazala je iranska novinarka Masih Alinedžad u intervjuu.

Ovo pitanje je privuklo pažnju Sekretarijata za pravdu, koji je u proteklih pet godina optužio desetine osumnjičenih za djela transnacionalne represije. Visoki zvaničnici FBI-a naveli su za agenciju AP da su im taktike postale sofisticiranije, uključujući unajmljivanje ljudi poput privatnih istražitelja i vođa organizovanog kriminala, te da su zemlje spremnije da pređu "ozbiljne crvene linije" - od uznemiravanja u nasilje - dok žele da projektuju moć u inostranstvu i guše neslaganje.

Strani protivnici SAD sve češće čine dobro finansirane kampanje zastrašivanja prioritetima svojih obavještajnih službi, a sve više zemalja — uključujući neke koje se ne smatraju tradicionalno antagonistički nastrojenim prema SAD — targetirale su kritičare u Americi i drugdje na Zapadu, naveli su zvaničnici koji su govorili pod uslovom anonimnosti kako bi govorili o istragama koje vode.

Prošlog novembra, Sekretarijat za pravdu je objavio da je spriječena zavjera za ubistvo aktiviste Sikha u Njujorku za koju su zvaničnici rekli da ju je režirao zvaničnik indijske vlade. Ruanda je iz Teksasa otela Pola Rusesabagina, poznatom po priči iz filma "Hotel Ruanda", te ga vratila u zemlju prije nego što ga je pustila, dok je Saudijska Arabija uznemiravala kritičare onlajn i lično, saopštio je FBI.

"Ovo je veliki prioritet za nas", izjavio je pomoćnik državnog tužioca Metju Olsen, najviši zvaničnik za nacionalnu bezbjednost Sekretarijata pravde, opisujući "alarmantan porast" uznemiravanja koje iniciraju vlade.

On je rekao da tužioci ne žele samo da one koji preduzimaju takve aktivnosti pozove na odgovornost, već i da pošalju poruku da su ti postupci "neprihvatljivi iz perspektive suvereniteta SAD i odbrane američkih vrijednosti - vrijednosti oko slobode izražavanja i slobodnog udruživanja".

I druge nacije su zabilježile porast broja takvih slučajeva.

Aprilski izvještaj Reportera bez granica nazvao je London „žarištem“ za iranske napade na emitere na persijskom jeziku, a britanska protivteroristička policija istražuje napad na iranskog televizijskog voditelja ispred njegove kuće u Londonu, koji se dogodio mjesec dana prije toga. U Britaniji i drugdje u Evropi, uznemiravanje i napadi usmjereni na Ruse, uključujući novinara koji se razbolio zbog navodnog trovanja u Njemačkoj, dugo se pripisuju ruskim obavještajnim operativcima, uprkos poricanjima iz Moskve.

Ne osjećam se bezbjedno

Unutar SAD, trend je još više zabrinjavajući zbog sve lošijih odnosa sa Iranom i tenzija s Kinom oko niza pitanja, od trgovine i krađe intelektualnog vlasništva do miješanja u izbore. U nedavno objavljenim procjenama prijetnji, američki obavještajni zvaničnici su naveli da će nove tehnologije, kao što je generativna vještačka inteligencija, vjerovatno biti korištene za uznemiravanja u budućnosti.

Transnacionalna represija je manifestacija šireg sukoba između autoritarnih režima i demokratskih zemalja”, rekao je Olsen. “To je bila konstantna prateća pojava načina na koji se svijet mijenja sa geopolitičkog stanovišta tokom posljednje decenije.”

Zvaničnici i aktivisti kažu da su Kina i Iran najčešći krivci.

Iranska misija pri Ujedinjenim nacijama nije odgovorila na imejlove AP-a. Portparol kineske ambasade u Vašingtonu osporio je da se ta zemlja bavi opisanim postupcima, saopštivši da se vlada "strogo pridržava međunarodnog prava i u potpunosti poštuje suverenitet drugih zemalja u sprovođenju zakona".

Ipak, američki zvaničnici kažu da je Kina kreirala program da učini upravo to, pokrenuvši "Operaciju Lov na lisice" kako bi pronašla kineske iseljenike koje Peking traži s ciljem da ih natjera da se vrate u Kinu i suoče s optužbama.

Bivši zvaničnik jedne gradske vlade u Kini koji živi u Nju Džersiju pronašao je na ulaznim vratima zalijepljenu poruku kineskim slovima na kojoj je pisalo: „Ako ste voljni da se vratite i provedete deset godina u zatvoru, vaša žena i djeca će biti dobro. To je kraj ove stvari!”. U ovom slučaju Sekretarijata za pravdu iz 2020. terete se grupa kineskih operativaca i američki privatni istražitelj.

Iako se većina optuženih za transnacionalne zavjere za represiju nalazi u matičnim zemljama, zbog čega su hapšenja i krivična gonjenja rijetki, taj konkretni slučaj je prošle godine doveo do presuda protiv privatnog istražitelja i dvojice kineskih državljana koji žive u SAD.

Bob Fu, kinesko-američki kršćanski pastor čija se organizacija „ChinaAid“ zalaže za vjerske slobode u Kini, kaže da je godinama trpio široke kampanje uznemiravanja. Velike grupe demonstranata okupljale su se danima ispred njegove kuće u zapadnom Teksasu, pristižući u dobro koordinisanim akcijama za koje vjeruje da se mogu povezati s kineskom vladom.

Lažne hotelske rezervacije pravljene su na njegovo ime, uz lažne prijetnje bombom policiji u kojima se navodi da planira da detonira eksploziv. Komšijama su dijeljeni letci koji ga prikazuju kao đavola.

Za AP je rekao da je naučio da preduzme mjere predostrožnosti kada putuje, uključujući i molbu svom osoblju da ne objavljuju unaprijed njegov plan puta. Iz svog se doma preselio na, kako je rekao, nagovor organa za sprovođenje zakona.

Ne osećam se baš sigurno“, kaže Fu. Kada je u pitanju povratak u Kinu, gdje je odrastao i otišao prije više od 25 godina kao vjerska izbjeglica, rekao je: „Možda ću moći da se vratim, ali to je karta u jednom smjeru. Siguran sam da sam na njihovoj listi traženih.”

Probleme je imao i Vu Jianmin, bivši studentski lider u kineskom prodemokratskom pokretu 1989. godine, kojem su se demonstranti okupljali ispred kuće u Kaliforniji. Prema njegovim riječima, među onima koji čine uznemiravanje su penzionisani članovi Komunističke partije koji žive u SAD, njihova djeca, članovi kineskih udruženja sa bliskim vezama sa kineskim vlastima, ali i neki od bjegunaca koji pokušavaju sklopiti nagodbu s Pekingom.

Prošle godine, Sekretarijat za pravdu je optužio oko tri desetine policajaca u kineskoj nacionalnoj policiji da koriste društvene mreže za targetiranje disidenata unutar SAD, uključujući kreiranje lažnih naloga na kojima se dijele uznemiravajući videozapisi i komentari. Uhapšena su dvojica muškaraca za koje kaže da su pomogli u uspostavljanju ispostava tajne policije u kineskoj četvrti na Menhetnu, u ime kineske vlade.

Ponekad je nasilje planirano kao odgovor na svjetske događaje.

Tužioci su 2022. godine optužili iranskog operativca da je ponudio 300.000 dolara za "eliminaciju" savjetnika Trampove administracije za nacionalnu bezbjednost Džona Boltona, kao odmazdu za vadušni napad u kojem je ubijen najmoćniji iranski general.

Nova prijetnja iz Teherana objelodanjena je ove godine kada je Sekretarijat za pravdu optužio Iranca kojeg su zvaničnici identifikovali kao trgovca drogom i obavještajnog operativca, kao i dvojicu Kanađana – uključujući i člana motociklističke bande "Anđeli pakla" - za ubistvo i zavjeru protiv dvojice Iranaca koji su pobjegli iz zemlje i koji su živjeli u Marilendu.

Moramo mu izbrisati glavu s torza“, rekao je jedan od Kanađana, prema navodima iz optužnice.

Policija je spriječila tu prijetnju.

Iranska novinarka Masih Alinedžad, promijenila je mjesto stanovanja, na prijedlog FBI-a. Ona je bila na meti i prije nego što je Sekretarijat za pravosuđe objavio da postoji zajvera za njeno ubistvo. Tužioci su 2021. godine optužili grupu Iranaca za planiranje njene otmice, tvrdeći da rade po nalogu obavještajnih službi te zemlje.

Alinedžad je i dalje istaknuta novinarka i opoziciona aktivistica i kaže da je odlučna da nastavi govoriti, uključujući i prošlogodišnje ročište za izricanje kazne ženi za koju tužioci kažu da je nesvjesno finansirala zavjeru za njenu otmicu.

Ipak, detalji zavere za njeno ubistvo bili su toliko jezivi da su joj ostali urezani u misli, uključujući razmatranje kako da je iz Njujorka odvedu vojnim gliserom u Venecuelu, te prijedloge da je iz kuće izmame raspitivanjem o cvijeću iz njenog dvorišta.

Jedan od optuženih uhapšen je 2022. godine nakon što je pronađen kako se vozi po njenom susjedstvu u Bruklinu sa napunjenom puškom i municijom. Drugi je izručen iz Češke Republike u februaru kako bi se suočio sa optužbama. Još dvojica osumnjičenika su takođe uhapšeni.

XS
SM
MD
LG