U Americi je dva miliona više birača azijskog porijekla nego prije četiri godine i u toku su napori obje stranke da privuku njihovu podršku uoči predsjedničkih izbora u novembru.
Amerikanci azijskog porijekla su najbrže rastuće biračko tijelo u u Americi, prema podacima istraživačkog centra Pju. Birači iz te grupe međutim nisu jednistveni kada je riječ o političkim stavovima.
Kristin Čen je izvršna direktorka nestranačke organizacije “Glasovi azijsko-pacifičkih ostrvskih Amerikanaca”.
“Amerikanci indijskog i japanskog porijekla su obično najveće pristalice demokrata, dok oni porijeklom iz Vijetnama najviše podržavaju republikance. Amerikanci kineskog porijekla koji su bili demokrate sada se najviše izjašnjavaju kao nezavisni. To takođe govori da političke stranke i kampanje nisu dovoljno angažovane da ih informišu o tome za šta se zalažu”, smatra Čen.
Mišel Stil je rođena u Južnoj Koreji, a odrasla u Japanu. Republikanska članica Predstavničkog doma u donjem domu Kongresa zastupa djelove okruga Orindž u Kaliforniji. Na svom vebsajtu ima sadržaj na vijetnamskom jeziku zato što u njenom okrugu živi jedna od najvećih vijetnamsko-američkih zajednica u SAD.
“Obilazite svaku zajednicu i s njima komunicirate na različite načine. Za vijetnamske Amerikance, imam pet vijetnamskih haljina koje nosim. Kada idem u filipinsku zajednicu nosim sari. Kada radite te stvari, oni znaju da imaju vašu podršku”.
Stil kaže da su ona i njene pristalice obišli više od 190.000 domova kada je prije dvije godine vodila kampanju za reizbor.
“Na taj način ste angažovani u azijsko američkim zajednicama. U mom okrugu se govori sedam različitih jezika, ali svi oni kažu istu stvar”, ističe Stil.
Kampanja vrata do vrata je naročito važna za birače azijskog porijekla, od kojih je više od 70 odsto glasalo ranije ili putem pošte na izborima 2020. godine, kaže Čen.
“Kada glasate poštom, možete da sjedite za kuhinjskim stolom, razgovarate sa svojom porodicom i prijateljima o raznim pitanjima, kandidatima. Da imate nekog da vam pomogne pri prevodu, da niste pod pritiskom i da možete da odlučite za koga ćete da glasate”.
Značaj koji repulikanci pridaju azijsko američkim biračima zabrinjava Grejs Meng, demokratsku članicu Predstavničkog doma koja zastupa okrug u njujorškoj četvrti Kvins.
"Postoji veći osjećaj hitnosti, zato što smo vidjeli kako Republikanska stranka i neki njihovi kandidati imaju taj multijezički pristup. I govorimo našim demokratskim liderima i kandidatima da ne možemo više da čekamo i da nas druga strana sustiže, i moramo da imamo isti angažman kako bi ljudi znali koja stranka istinski zastupa njihove vrijednosti”, naglašava Meng.
U Minkvon centru za lokalnu akciju, Sandra Čoj je direktorka za građansku participaciju.
“Godinu za godinom ovdje radimo na izgradnji političke moći za imigrante, za azijsko američke imigrante, radničke zajednice – naročito za izbore 2024. godine na kojima su veliki ulozi. Znamo da je ovo trenutak da zaista mobilišemo naše zajednice, da razumiju da imaju moć da izgrade veću budućnost za sve nas ove godine”.
Prema podacima Pjua, 15 miliona Amerikanaca azijskog porijekla ima pravo glasa na izborima u novembru. Više od polovine živi u pet država: Kaliforniji, Njujorku, Teksasu, na Havajima i u Nju Džersiju.
