Noor Mohammad, sa dugom sijedom bradom i prašnjavom maramom, izlazi iz restorana u glavnom gradu Afganistana, gdje sedmicama traži posao.
Mohammad se vratio u rodni Kabul poslije desetogodišnjeg boravka u Iranu, gdje je prao auta i radio na građevini, da bi zaradio novac za svoju osmočlanu porodicu u Afganistanu.
Mohammad je jedan od stotina ili možda hiljada afganistanskih migranata koji su se u jednom trenutku preselili u Iran zbog posla, ali sada se vraćaju u svoju ratom razorenu domovinu, koja je u velikoj ekonomskoj krizi. Nije jasno da li povratnici planiraju ostati u Afganistanu privremeno ili trajno.
Ekonomska previranja u Iranu, koja su uzrokovala porast nezaposlenosti i pad nacionalne valute, naročito su pogodila afganistanske migrante. Potražnja za radnicima u zoni sive ekonomije, gdje radi većina Avganistanaca, je naglo opala. Iranska valuta rijal je oslabila u odnosu na afganistansku i rekordno je niska u odnosu na američki dolar, koji se koristi širom Afganistana.
Bolje je ovdje nego u Iranu. I ako zaradim 4 dolara za dan to je i dalje više nego što bih zaradio u Iranu. Neće mnogo Afganistanaca ostati u Iranu.Sediqullah, nakon povratka u Afganistan
Prema Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM), više od 400.000 nedokumentiranih afganistanskih migranata je napustilo Iran ove godine, što je povećanje u odnosu na 2017. godinu, kada se 187.000 osoba vratilo kući. Masovni odlazak se prema junskom izvještaju IOM-a dešava "uglavnom pod uticajem nedavnih političkih i ekonomskih problema u Iranu, uključujući ogromnu devalvaciju valute".
'Bolje ovdje nego u Iranu'
Opasno stanje afganistanske ekonomske i sigurnosne situacije podvlači širinu iranskih ekonomskih problema. Ratom razorena zemlja u koju se Afganistanci vraćaju pati od velike nezaposlenosti (oko 40%), teško je ovisna o stranoj pomoći i nalazi se usred najgore suše u decenijama. Humanitarne grupe tvrde, da ako ovi Afganistanci ostanu, mogli bi pogoršati probleme sa kojima se Afganistan suočava.
Ali za Mohammada i mnoge druge Afganistan predstavlja napredak.
"Rijal je stvarno pao", rekao je Mohammad. "Rijal je bezvrijedan. Nisam mogao da zaradim dovoljno novca da pokrijem svoje vlastite troškove. Tako da nisam mogao poslati ništa porodici u Afganistanu".
Mohammad nije jedini. Vozači autobusa, koji prevoze putnike iz zapadnog grada Herat, koji se nalazi u blizini iranske granice, do Kabula, kažu da se do 300 Avganistanaca svaki dan vraća iz Irana.
Među njima je i Sediquallah, koji je razgovarao sa reporterom Radija Slobodna Evropa (RSE) nakon izlaska iz autobusa u Kabulu. Obučen u tradicionalnu afganistansku odjeću, priča kako je nekoliko godina živio u iranskom gradu Zahedan u blizini granice sa Afganistanom i pronašao je posao u građevini.
"Bolje je ovdje nego u Iranu," rekao je Sediquallah. "I ako zaradim 300 afganija (4 dolara) za dan i dalje je više nego što bih zaradio u Iranu. Ne mislim da će mnogo Afganistanaca ostati u Iranu. Mnogi će se vratiti ovdje."
Ogromna devalvacija valute
Nick Bishop, iz afganistanskog IOM-a kaže da "Afganistanci u Iranu uglavnom rade u građevini, agrikulturi i na sličnim poslovima, a potražnja za takvim poslovima je drastično opala".
Prvog januara je američki dolar vrijedio 42.900 rijala. 31. jula rijal se mijenjao za rekordno najnižih 119.000 po dolaru.
Pad vrijednosti rijala se poklapa sa odlukom američkog predsjednika Donalda Trumpa da se povuče iz nuklearnog sporazuma sa Iranom. Washington će ponovno uvesti sankcije Tehranu u dva vala, u augustu i novembru.
Ekonomisti tvrde da će američke sankcije ozbiljno pogoditi trgovinu Irana i ograničit pristup finansijama i stranim investicijama. Također će imati jako negativan uticaj na mogućnosti Irana da prodaje naftu, što je naujnosniji dio iranskog izvoza.
U aprilu je Iran popravio rijal na 42.000 dolara, ali je kurs na crnom tržištu porastao kada su se Iranci okrenuli ilegalnim trgovcima, kako bi zaštitili svoju ušteđevinu kupovinom dolara. U junu, vlada je ublažila svoje stavove, nakon što su mnoge banke odbile da prodaju dolare po tako niskom kursu. Kriza valute je rezultirala povećanjem nezaposlenosti i povećanjem cijena robe.
Afganistanci na meti u Iranu
Pad u Iranu je naročito pogodio oko milion registrovanih afganistanskih izbjeglica i oko million i po do dva neregistrovanih Afganistanaca koji tu žive. Ali posljedice mogu biti dalekosežnije.
"Afganistanci (u Iranu) uglavnom šalju kući najveći dio zarade u obliku mjesečnih doznaka. Ekonomija Afganistana će osjetiti direktne i indirektne posljedice. Manje novca od radno sposobnih muškaraca, koji se umjesto toga vraćaju kući, gdje je malo poslova, u kombinaciji sa neprekidnom sušom, će prouzrokovati značajan ekonomski pad", kaže Bishop iz IOM-a.
Afganistanci su se okretali Iranu decenijama kako bi zaradili za život, uprkos rasprostranjenim vijestima da se migranti tamo suočavaju sa nasiljem i nepravdom.
Tehran je protjerao mnogo Afganistanaca, koje često krive za nesigurnost i nezaposlenost u Iranu, a onima koji ostaju, povremeno su prijetili masovnim istjerivanjem.
Mnogi od njih su se preselili u Iran nakon sovjetske okupacije Afganistana i građanskog rata koji je uslijedio nakon sovjetskog. Drugi su tražili utočište u Iranu nakon što su taliban preuzeli moć u Afganistanu. Mnogi su se zaposlili kao ispomoć u kućanstvima, što su poslovi za koje Iranci nisu zainteresovani.
U 2015. godini, iranski vrhovni vođa ayatollah Ali Khamenei izdao je uredbu kojom se dozvoljava obrazovanje svoj afganistanskoj djeci. Uprkos tome, Afganistancima je konstantno uskraćivano pravo na osnovne usluge, uključujući pristup zdravstvenoj zaštiti, poslovima, a čak i stanovima.
Tekst je u celosti prenet sa sajta Radija Slobodna Evropa.
