Američki predsjednik Džo Bajden formalno je objavio da se kandiduje za novi mandat u Bijeloj kući. Međutim, takođe mu je ostalo još oko 20 mjeseci do kraja prvog mandata, bez obzira na to da li će na predsjedničkim izborima 2024. godine osvojiti još jedan.
Video porukom, u kojoj je objavio predsjedničku kandidaturu, Bajden je ispunio ono što je mjesecima najavljivao - da namjerava da se kandiduje za novi mandat. Vodeće demokrate ujedinjenje su u podršci predsjedniku, uprkos tome što mu je popularnost niska i što mnogi Amerikanci kažu da bi radije da se 80-godišnji Bajden nije kandidovao za još četiri godine u Bijeloj kući.
Međutim, sve to je značilo da je Bajden bio pod relativno malim pritiskom da ozvaniči kandidaturu za izbore 2024. godine.
Zašto sada?
Zvanična objava kandidature znači da je predsjedniku sada dozvoljeno da direktno prikuplja novac za kampanju za reizbor. To je promjena u odnosu na govore koje je davao na donatorskim skupovima, na kojima su prikupljene donacije za Nacionalni komitet Demokratske stranke (DNC) ili druge političke grupe.
Bajden će sredstva prikupljena za kampanju trošiti na plate zaposlenih u izbornom štabu i logistiku, te mitinge koje će držati van zvanične predsjedničke funkcije. U petak planira da se u Vašingtonu sastane sa vodećim demokratskim donatorima i liderima DNC-a, a posebnu pažnju će obraćati na one koji izdvajaju veliki novac da bi osigurali da je predizborna kampanja dobro finansirana.
Bajden je takođe čekao do aprila sa objavom kandidature zato što je na taj način izbjegao da javno objavi koliko je njegova kampanja za reizbor prikupila u prvom tromjesječju ove godine. Tada donatori obično daju manje donacija - a pojedini vodeći finansijeri Demokratske stranke žele predah nakon izborne sezone prošle godine, kada su se između ostalog birali članovi Kongresa, a prije intenziviranja predizborne trke za predsjedničke izbore.
Predsjednik Barak Obama je do početka aprila 2011. čekao da objavi predsjedničku kandidaturu za izbore godinu kasnije kada je osvojio drugi mandat. U utorak je takođe četvrta godišnjica Bajdenove objave predsjedničke kandidature za izbore 2020.
Predsjednik Donald Tramp se prvi put registrovao za reizbor 20. januara 2017. godine, na dan inauguracije, a prvi miting je održao mjesec kasnije. Međutim, formalnu kampanju počeo je tek u junu 2019. godine sa skupom u Orlandu na Floridi, oko četiri godine nakon što je prvi put ušao u predsjedničku trku.
Bajdenove godine
Bajden je najstariji predsjednik u američkoj istoriji, koji bi na kraju eventualnog drugog mandata imao 86 godina. Priznao je da je zabrinutost zbog njegovih godina "legitimna" ali je odbacio pitanja o tome da li ima snage za još jednu kampanju, a kamoli za još četiri godine u Bijeloj kući.
"Samo me pratite", više puta je ponovio.
Birači će sada upravo imati šansu za to - ali je malo vjerovatno da će pitanja prestati.
Republikanci često naglašavaju koliko Bajden ima godina, a čak se i neke demokrate pitaju da li je predsjednik ispunio obećanje dato tokom kampanje 2020. godine da će biti "most" do nove generacije lidera.
Kandidatkinja za republikansku predsjedničku nominaciju, bivša ambasadorka pri Ujedinjenim nacijama Niki Hejli tražila je da kandidati stariji od 75. godina prođu test mentalnih sposobnosti - što bi obuhvatilo i Bajdena i Trampa, koji je u novembru najavio treću predsjedničku kandidaturu.
Portparolka Bijele kuće Karin Žan Pjer odbacila je mogućnost takvih testova, navodeći da je Bajden predvodio demokrate do neočekivano dobrog rezultata na izborima na polovini mandata.
"Možda zaboravljaju predsjednikove pobjede proteklih nekoliko godina, ali ću ih na to rado posjetiti bilo kada", rekla je Žan Pjer u februaru.
Da li će kampanja za reizbor uticati na aktuelni predsjednički mandat?
Neće biti velikih promjena, barem ne za sada, ističu Bajdenovi saradnici.
Predsjednik će u srijedu, na državnoj večeri, ugostiti južnokorejskog predsjednika, a planira i da putuje u inostranstvo tokom ljeta. Kao što je i radio proteklih mjeseci, takođe će nastaviti da obilazi američke gradove da bi govorio o zakonima čijem je usvajanju u Kongresu doprinijela njegova administracija.
Bajden je već posjetio mnoge djelove zemlje i naglašavao kako će zakon o infrastrukturi, usvojen uz podršku obje stranke, pomoći da se poprave putevi, autoputevi, luke, tuneli, te kako će povećana budžetska izdvajanja iz drugog zakona poboljšati proizvodnju i pristup internetu u ruralnim područjima, i sniziti cijenu ljekova koji se izdaju na recept.
Na tim skupovima, često su tanke linije između zvanične funkcije i političkog promovisanja predsjednika i njegove stranke. To će biti još teže razdvojiti narednih mjeseci.
Od predizborne kampanje za izbore za Kongres, Bajden je često kritikovao "ekstremne" republikance lojalne Trampovom MAGA pokretu, navodeći da su prijetnja za američku demokratiju. Vjerovatno će nastaviti da ponavlja tu poruku tokom trke za predsjedničke izbore naredne godine.
Da li će Bajden morati da se takmiči za nominaciju Demokratske stranke?
Autorka knjiga za samopomoć Marijen Vilijamson i aktivista protiv vakcina Robert F. Kenedi mlađi su jedine demokrate koje su objavile kandidaturu za demokratsku predsjedničku nominaciju. Međutim, ne predstavljaju veliku konkurenciju kao što je recimo to bio senator Ted Kenedi koji je bio rival predsjedniku Džimiju Karteru 1980. godine, ili Pet Bjukenen predsjedniku Džordžu Bušu starijem 1992.
DNC u potpunosti podržava Bajdena ove godine, pa ne planira da organizuje debate predsjedničkih kandidata za demokratsku nominaciju.
Bajdenu ide u korist i to će naredne godine, prvi stranački izbori za nominaciju biti održani u Južnoj Karolini, a ne u Ajovi kao što je to bio slučaj prethodnih godina. Na prethodnim stranačkim izborima, Bajden je oživio svoju kampanju upravo u Južnoj Karolini, nakon što je prethodno izgubio unutarstranačke izbore u tri države. Zbog toga je lično naložio da se za kandidata za demokratsku nominaciju prvo glasa u toj državi.
Prema nedavnoj anketi Asošijeted presa i Instituta za istraživanje javnog mnjenja NORC, samo 26 odsto Amerikanaca - i samo oko polovine demokrata - navelo je da želi da se Bajden ponovo kandiduje. Međutim, 81 odsto demokrata saopštio je da će vjerovatno podržati predsjednika na opštim izborima.
Ko će biti Bajdenovi republikanski protivkandidati?
Tramp je rani lider u trci za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke, što bi potencijalno moglo da znači da će ponovo biti Bajdenov protivkandidat.
Kandidature za predsjedničku nominaciju republikanaca objavili su još Niki Hejli, bivši guverner Arkanzasa Ejsa Hačinson, biznismen Peri Džonson, konzervativni pisac Vivek Ramasvami i radio voditelj Leri Elder.
Očekuje se da će vodeći Trampov rival za predsjedničku nominaciju biti guverner Floride Ron Desantis, koji međutim još nije objavio kandidaturu. Očekuje se da će mu se pridružiti i bivši potpredsjednik SAD Majk Pens, te senator iz Južne Karoline Tim Skot.
Bajdenov politički tim mjesecima se priprema za još jedan izborni okršaj sa Trampom. Međutim, čak i ako republikansku nominaciju osvoji Desantis, Bajdenovi saradnici tvrde da se i na njegov račun mogu uputiti mnoge kritike zbog praćenja MAGA ekstremizma, s obzirom na to da su mnogi vodeći republikanci saglasni sa Trampom u pogledu ključnih pitanja.
