Američki predsjednik Džo Bajden u utorak je počeo posjetu Sjevernoj Irskoj, gdje će naglasiti ulogu Sjedinjenih Država u postizanju mirovnog sporazuma kojim je prije 25 godina okončano smrtonosno nasilje. Bajden će tokom turneje takođe posjetiti daleke rođake u Republici Irskoj.
Bajden je u utorak veče doputovao u Belfast gdje ga je na aerodromu dočekao britanski premijer Riši Sunak. Planirano je da u tom gradu provede dio srijede, da razgovara sa Sunakom prije nego što obilježi godišnjicu "Sporazuma na Veliki petak" na Univerzitetu Alster.
Iz Bijele kuće je saopšteno da će Bajden takođe "biti u komunikaciji" sa liderima pet vodećih političkih stranaka u Sjevernoj Irskoj, ali pojedinačno.
U ponedeljak je obilježeno četvrt vijeka od potpisivanja mirovnog sporazuma kojim je 1998. godine okončano višedecenijsko nasilje u Sjevernoj Irskoj u kojem je stradalo 3.600 ljudi. Sjeverna Irska obilježava godišnjicu ponovnim okupljanjem ključnih ličnosti u mirovnom procesu uz Bajdenovu posjetu.
U Severnoj Irskoj i dalje postoje duboke podjele oko posljedica konflikta, a britanske vlasti su u martu podigle nivo prijetnje od terorizma na "ozbiljan"" i upozorile na disidente Irske republikanske armije (IRA) koji se protive miru i planiraju napade.
Tokom protesta disidenata u Sjevernoj Irskoj u martu, demonstranti su bacali molotovljeve koktele i zapalili policijsko vozilo.
U utorak su u Londonderiju takođe otkrivene četiri manje eksplozivne naprave koje je policija povezala sa irskim nacionalistima koji su u ponedeljak u tom gradu napali policajce.
Bajden će osim Belfasta, posjetiti i Dablin - glavni grad Republike Irske - kao i istočnu i zapadnu obalu te zemlje. Takođe će se obratiti irskom parlamentu.
Bajden će se u Dablinu odvojeno sastati sa predsjednikom Majklom Higinsom i premijerom Leom Vardakarom koji se prošlog mjeseca sastao sa američkim predsjednikm u Bijeloj kući.
Poslednjeg dana posjete, Bajden će istraživati svoje irske korijene u okrugu Mejo, a zatim će održati govor o vezama SAD i Irske ispred katedrale u čijoj izgradnji je, prema navodima Bijele kuće, učestvovao i predak američkog predsjednika Edvard Blevit.
