Evropa je ove godine prošla kroz mnoge krize, izazove na koje nije u potpunosti odgovoreno- grčka kriza, nastavak krize odnosa sa Rusijom, migrantska kriza... sve one imaju zajedničku crtu: Unija ni na jednu od njih nema cjelovit, spreman odgovor, već reaguje po impulsu: neke od problema rješavajući polovično, druge odlažući za bolja vremena, dok se sa trećim, poput migrantske krize, bori kako bi našla pravo rješenje, svjesna da od tog zavisi i sam njen opstanak.
Grčka kriza je obilježila početak godine iza nas - finansijska dubioza izazvana globalnom krizom, a još više neuskadjenošću troškova i budžetskih mogućnosti vlasti u Atini, štoje trajalo godinama da bi sada kuliminiralo u milijardama dugovanja, glomaznoj, preskupoj i neefikasnoj aminstraciji,..milijarde finansijskog paketa medjunarodnih kreditora su u najvećoj mjeri otišle na otplate sve većih kamata i dugova prispjelih na naplatu, dok nova, mlada vlada, koja je na vlast došla zahvaljujući obećanjima da Grci neće na poniženje odgovoriti okretanjem drugog obraza, upustla se u maratonske pregovore sa tvrdim i nepokolebljivim finansijskim institucijama koje nisu gledale ljudske patnje, već klauzule finansijskih ugovora.
“EU treba politička inicijativa koje će poštovati demokratiju i sporazum. To će ostaviti iza nas krizu i pokrenuti nas prema razvoju", isticao je grčki premijer Aleksis Cipras.
“Ne želimo sporazum po bilo koju cijenu - ali želimo da vidimo sve agrumente za i protiv. Analiziracemo sve uvjete za pregovore o koristenju stredstava Evropskog stabilizacijskog mehanizma , ali nisam sigurna u uspjeh”, odgovorila je Angela Merkel.
Grčka, ili bolje reći, evropska kriza dovela je u prvi plan Njemačku i njenu kancelarku kao nezaobilazan faktor odlučivanja i kao prvu adresu ili osobu od čijih poteza ovisi budućnost EU, svidjelo se to ostalim liderima ili ne: Angela Merkel se nametula kao stvarni lider- unutar i izvan nacionalnih granica...
Konačno, krajem augusta, Grci su popustili pred zahtjevima kreditora - za medunarodni novac moraju završiti ozbiljnu zadaću kod kuće...
"Danas smo mi, članice euro-zone, dali mandat Evropskom stabilizacijskom mehanizmu da svotu do 86 milijardi eura stavi na raspolaganje Grčkoj. Naravno da ovaj trogodišnji program ide uz strikne uslove kojima je cilj: uspostavljanje zdrave javne potrošnje i administracije i rješavanje problema u finansijskom sektoru i ekonomiji", saopštio je predsjednik euro-grupe Jerun Dejselblum.
A kako je ta višemjesečna drama izgledala gledana očima grčkih novinara ovdje u Briselu?
"Od 20. februara sam ovdje u Vijeću, pratim sastanke euro-grupe...mislim da ih je bilo 16 tokom protekih mjeseci. Nastojim da izvještavam objektivno i informišem grčku publiku o stvarnom stanju stvari - a stvari stoje tako da je naš položaj težak, moramo naći rješenje za Grčku. A problem nije samo grčki , već i cijele Evrope....kako je za živa javljanja skup zakup satelita, dnevno izvještavam preko skajpa, i to radim bez prestanka jer javni tv servis mora da donosi informacije, stavrna fakta. Informacije o stavovima obje strane- grčke i evropske...već 4 sedmice sam bez pravog odmora - ustajem u 5 ujutro jer su prve vijesti radija već u 6, na spavanje idem oko 2 iza ponoći...iskreno se nadam da će se sve ovo uskoro okončati”, priča novinar Jorgos Siriopulos.
Tek što su Evropljani mislili da je okončana jedna od najvećih kriza od kako postoji Unija, došla je i još uvijek je tu, kriza koja je potresa iz temelja - migrantska lavina, gotovo milion ljudi, prema zvaničnim podacima, ušlo je u Evropu, uglavnom preko Turske i Mediterana i uglavnom u Njemačku, iz ratom razrušene Sirije, Iraka, Afganistana...Unija, potpuno nespremna na to, odgovorila je neblagovremeno i nedovoljno. Čak i nakon osam formalnih i neformalnih evropskih samita, nije nadjeno jedinstveno, evropsko rješenje - umjesto njega, i protivno volji država evropskog istoka, nametnuta je relokacija 160 hilada izbjeglih- od tog broja, do danas je tek nekoliko desetina izbjeglih našlo svoj novi dom...
"Jedini nacin da se situacija stavi pod kontrolu je da se uspori nekontrolisani tok ljudi. Politika prebacivanja ljudi susjedima mora da prestane. Ljudi moraju biti registrovani - bez registracije nema ni prava", poručio je predsjednik Evropske komisije, Žan Klod Junker.
"Ono što vidimo je da mnogo ljudi dolazi i zbog toga svi treba da daju svoj doprinos, i Njemačka daje svoj doprinos, ali ne može sve da učini sama, svoj doprinos treba da daju i drugi", isticala je nemačka kancelarka Angela Merkel.
"Cilj je stvoriti sistem koji će jednog dana, nadam se, postati trajan, sistem koji će onima koji traže evropsku zaštitu, bez prepuštanja sudbine u ruke krijumčara, dati mogućnost da od taček ulaska u Uniju na normalan način dodju do zemlje u kojoj će započeti novi život", konstatovao je Visoki komesar za izbjeglice, Antonio Gutereš.
Sistem, koji uključuje pojačanu kontrolu vanjske granice, snažniju saradnju sa Turskom, registraciju izbjeglih i njhov privremeni smještaj, dijelom u državama "balkanske rute" je dogovoren, a da li će i funksionisati, drugo je pitanje...do tada, direktna posljedica lošeg odkgovora na krizu je porast nacionalizma, gradnja zidova na nacionalnim granicama i, jedni kažu - privremeno, a drugi vjeruju - trajno ukidanje Šengena.
I konačno, terorizam je ušao u evropske gradove, na ulice, u redakcije, kafee, koncertne sale - početkom godine napad na redakciju magazina Šarlie Hebdo u Parizu, krajem godine, na nekoliko pariških lokacija, odnoseći živote nevinih ljudi, doveo je u stanje uzbune i sam Brisel i brojne druge evropske centre jer su Evropljani konačno shvatili da se teroristički napad može desiti bilo kada, bilo gdje.
U narednoj godini ili bolje reći - godinama Evropljani imaju težak zadatak: zaustaviti teror, ne dozvoliti da se strah useli u svakodnevni život i vratiti u život ideju Unje zasnovane na solidarnosti i demokratiji. Da li će u tome uspjeti, pokazaće vrijeme pred nama.