Crna Gora obilježava Dan slobode medija, u ne tako blistavom svijetlu posljednjih izvještaja međunarodnih organizacija poput Reporteri bez granica, koji su je nepovoljnim ocjenama svrstali u donji dio globalne, ali i na začelje regionalne tabele medijskih sloboda.
Sudeći prema tim izvještajima, brojni slučajevi napada na novinare, od kojih su posljednji napad na novinare TV Vijesti Seada Sadikovića i Jelenu Jovanović, urednika Monitora Esada Kočana i sportskog novinara RTCG Nebojše Šofranca, usporavaju demokratizaciju zemlje, udaljavajući je od ispunjenja standarda za članstvo u EU.
Novinar Monitora i član Izvršnog odbora Sindikata medija Crne Gore, Predrag Nikolić, smatra da su glavni razloga ovako lošeg rejtinga Crne Gore brojni nerasvijetljeni napadi na novinare, u prvom redu neriješeni slučajevi ubistva Duška Jovanovića i napada na Tufika Softića i Olivere Lakić.
“Iz bivše vlasti su poručili da ubistvo Jovanovića zbog grešaka u istrazi nikads neće biti riješeno; dvojica muškaraca koje se Softić označio kao sumnjive saslušana su tek nakon sedam godina, a treći nije nikada, pa je zbog nedjelotvorne istrage dodijelio odštetu novinaru; devet mjeseci nakon što napada na Lakić policija je saopštila da je rasvijetlila slučaj a epiloga još nema ni nakon tri godine”, podsjeća Nikolić i navodi da su slučajevi poput brutalnog napada na Mladena Stojovića zastarjeli, te da ista sudbina prijeti dijelu ostalih slučajeva nasilja nad novinarima.
On smatra da su nepostojanje političke volje da se ovi slučajevi riješe, kao i skandalozni propusti policije i tužilaštva tokom istraga ovih napada, “svakako najveći minus u bodovanju medijskih sloboda” i podsjeća da se nedjelotvorne istrage pominju i u izvještajima Evropske komisije.
Pored toga, on navodi i problem političkog uticaja do skora vladajuće Demokratske partije socijalista na Javni servis RTCG, a “dodatni minus će svakako biti i ovogodišnja osuđujuća presuda istraživačkom novinaru Jovu Martinoviću”.
“Tokom 2019. zabilježena su tri incidenta u Crnoj Gori, jedan napad i dvije verbalne prijetnje. Prošle godine bilo je 16 incidenata, dva fizička napada, četiri hapšenja, jedan napad na imovinu medija, ostalo su bile prijetnje preko društvenih mreža. Od početka ove godine imamo šest incidenata”, navodi Nikolić, navodeći da, osim što policija i tužilaštvo imaju službenike zadužene za slučajeve napada na novinare, ostali mehanizmi zaštite i posebno prevencije, ne postoje.
On smatra da se o promjeni zakonske regulative, kojom bi se strožije kažnjavali napadi na novinare “odavno priča ali nikako da se izdejstvuje”.
“Tu je i negativan stav prema ovoj profesiji koji forsiraju pojedini političari. Uz prethodnu praksu neotkrivanja počinilaca, uz farsične istrage, i očigledni nedostatak političke volje da se tome stane na put, novinari su glineni golubovi za ostrašćenu javnost, političare i nasilnike”, rekao je Nikolić u izjavi za Glas Amerike.
Prema njegovim riječima, pored nasilja nad novinarima, najveći izazovi sa kojima se srijeću crnogorski novinari su i loša ekonomska situacija sa prosjekom plata od 526 eura, za razliku od višestruko većih iznosa uredničkih i menadžerskih zarada.
“Usljed straha od sankcija i gubitka posla, novinari su spremni na kompromise, podložni cenzuri i samocenzuri u skladu sa uređivačkom politikom medija u kome rade”, navodi Nikolić.
Predsjednik Sindikata medija kaže da je bivšoj i novoj vlasti zajedničko retoričko zalaganje za medijske slobode i blagostanje novinara.
“Što se tiče bivše vlasti ona je iza sebe, kao i u drugim oblastima, ostavila brojne probleme. Nova za sada ne pravi nikakve iskorake, iako ih najavljuje”, podsjećajući da nikada nije usvojen predlog Akcije za ljudska prava da se u Krivični zakonik uvrste dva nova člana - Sprečavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka i Napad na novinare u vršenju profesionalnih zadataka, s ciljem da se pooštre i preciziraju kazne za napade na novinare.
Istraživački novinar Jovo Martinović, koji je, i pored protesta uticajnih međunarodnih adresa, nezakonito odležao u istražnom zatvoru godinu dana – na koliko je kasnije i osuđen jer sud nije uvažio njegovu odbranu da je bio na zadatku, podsjeća da je Crna Gora “trenutno najgora zemlja Zapadnog Balkana na RSF indeksu medijskih sloboda” I da je “daleko gora od Srbije, Kosova I Albanije”.
“Svjedoci smo porasta nasilja prema novinarima (21 zabilježeni napad u zadnjih godinu i po) I jedan od glavnih uzroka tome je I dosadašnja nekažnjivost I navodna nemogyćnost policije da nadje napadače u ovako maloj I kontrolisanoj sredini”, smatra Martinović.
On smatra da je odlika svakog autokratskog ili hibridnog režima, kako je ocijenjen crnogorki, da ne trpi kritike i raskrinkavanja kriminala I korupcije u svojim redovima.
“Kako su posljedice vladavine DPS-a I njihovih tajkuna postajale sve vidljivije, normalno je da je I rasla nervoza glavnih protagonist zarobljenog društva I želja da se sve stavi pod tepih ili oboji ružičastom bojom”, rekao je Martinović Glasu Amerike u ponedjeljak, i dodao da “ako odskačete od modela režimskih podobnih novinara pažljivo kultiviranim od 1945, za očekivati je da dođete u takvu situaciju”
Prema njegovoj ocjeni, “glavna stvar koja treba da se desi kako bi se popravilo stanje slobode medija je da se pravosuđe, policija I tajne službe oslobode od kontrole hobotnice koja je zarobila zemoju I društvo preko 30 godina”.
“Kada imate pravosuđe kojim I dalje upravlja DPS, naravno da nijedan slučaj napada na novinare neće biti istražen, a kamoli procesuiran. Moguće su jedino kozmetičke istrage da se zadovolji forma”, rekao je I dodao da je njegov slučaj “kako hobotnica tretira novinare na zadatku”.
On je podsjetio da je, u njegovom slučaju, izvještavanje i rad na dokumentarnom filmu koji treba da rasvijetli organizovani kriminal za domaće pravosuđe krivično djelo, isto koliko i sam kriminal o kome se izvještava.
“Sa druge strane, imate slučaj visokog funkcionera policije koji prusustvuje svadbi narko bosa kao zvanica, I to se tretira kao službeni zadatak”, rekao je Martinović i ocijenio da se sudije I tužioci koji ovako kvalifikuju novinarsku djelatnost ne trebaju bojati za svoj posao. “Jer, i ako sjutra dođe do oslobađanja pravosuđa, takve osobe uvijek mogu nastaviti karijere u njima ideološki srodnim društvima poput Rusije, Turske, Venecuele ili Sjeverne Koreje”.
Martinović vjeruje da treba istrajati na borbi za slobodno i bolje društvo, navodeći da je to osnovni zadatka slobodnog novinarstva, a pravo javnosti da zna istinu neprikosnoveno u svakom demokratskom društvu.
Rajnke: Crna Gora da pozove na odgovornost one koji targetiraju novinare
Američka ambasadorka u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke, čestitala je Svjetski dan slobode medija I pozvala vlasti u zemlji da pozovu na odgovornost one koji targetiraju novinare.
“SAD traže da Crna Gora pozove na odgovornost one koji targetiraju novinare”, poručila je Rajnke na Tviteru, navodeči da su nezavisni mediji ključni za održavanje živahnih, otpornih demokratija I igraju presudnu ulogu u informisanju javnosti.
Dan slobode medija čestitao je I premijer Zdravko Krivokapić, koji je istakao da je sloboda u svakoj oblasti, posebno medijska, imperativ aktuelne vlade,
“Naš cilj je da stvorimo pozitivno pravno okruženje, koje poštuje ulogu medija u društvu I koje osigurava poštovanje slobode i pluralizma medija”, rekao je Krivokapić, poručujući da su “slobodni i nezavisni mediji ključni temelj društvenog dijeloga”.
On je ocijenio da kritike koje je Crna Gora kao država u procesu pristupanja dobila od relevantnih međunarodnih institucija i organizacija EU “nisu neosnovane” i da ne zavise od toga “da li nan as neko gleda sa simpatijama ili ne”.
“Nije teško napraviti bolje rezultate u oblasti slobode medija od onih koji su opterećeni hipotekom, od bivšeg režima zarobljenih medija i koji u svom saldu sadrže ubistva, ranjavanja, progone, prijetnje I uznemiravanja novinara. “Mi možemo I želimo više od toga”, rekao je, pored ostalog, Krivokapić.
Crnogorskim novinarima je Dan slobode medija čestitao i predsjednik Milo Djukanović, navodeći da je “sigurnost novinara, njihova sloboda izvještavanja, medijski pluralizam, preduslovi su dalje izgradnje demokratskog društva”.
On je istakao da je jednako važna i borba protiv dezinformacija i drugih štetnih sadržaja, kao i bezuslovna posvećenost novinara istini, etici i opštem dobru, i saopštio da se Crna Gora pridružuje kampanji UN “Informacija kao javno dobro” kojom se obilježava Svjetski Dan slobode medija.
“Važnost pouzdanih i provjerenih informacija dodatno je naglašena u vremenima globalnih kriza kao što je pandemija Kovida-19, ali i u izazovnim društvenim i političkim okolnostima kakve živimo u Crnoj Gori”, rekao je Đukanović.
