Evropski parlament usvojio je na zasijedanju održanom u srijedu, Rezoluciju izvjestioca EP za Crnu Goru Tonina Picule, u kojoj se navodi da su visoke političke tenzije i polarizacija doveli do zastoja procesa pristupanja Crne Gore EU, i apeluje da se popis stanovništva održi po EU standardima “po završetku političkog zastoja u zemlji”.
U dokumentu , za koji je glasalo 529 poslanika EP, uz 51 glas protiv i 53 uzdržana, ocjenjuje se da je neuspjeh u izgradnji konsenzusa o pitanjima od nacionalnog interesa i nedostatak međustranačkog dijaloga razlog zašto je došlo do odlaganja napretka u reformama vezanim za EU i "gurnula Crnu Goru u duboku političku i institucionalnu krizu".
Picula je sinoć rekao da se nadao da će svoj govor u EP početi čestitkama Crnoj Gori na približavanju EU putu i zatvaranju poglavlja, i dodao da ga je “umjesto toga, demantovala stvarna situacija iz zvanične Podgorice”,
“Crna Gora je i dalje formalno predvodnik u integracijama, ali za šest godina nije zatvorila nijedno poglavlje. U praksi, zemlja je dobila novu političku realnost. Lista kandidata za EU se proširila, a sve druge zemlje su napredovale, dok Crna Gora propušta svoje prilike”, rekao je Picula u EP, prenijela je Radio-televizija Crne Gore (RTCG).
Picula je tokom rasprave u EP rekao da popis stanovništva ne treba koristiti kao još jedan politički alat za dodatnu polarizaciju društva, navodeći da bi “otklanjanje političkih blokada bio konstruktivan preduslov za njegovo održavanje na otvoren i transparentan način, bez ikakvog politićkog uplitanja”.
U usvojenom amandmanu na tekst dokumenta, Crna Gora se poziva da “odavno zakašnjeli popis stanovništva i stanova obavi u skladu sa međunarodnim i EU standardima i čim se završi politički zastoj u zemlji, tako da se ovo važno pitanje ne koristi kao još jedan izgovor za jačanje polarizacije društva”, navodi se u amandmanima Picule i Markesa, koji su takođe usvojeni.
EP je pozvala Crnu Goru da sprovede dugo čekani popis stanovništva i stambenog fonda u skladu sa standardima EU-a i međunarodnim standardima čim se okonča politički zastoj u zemlji, kako se ovo važno pitanje ne bi koristilo kao još jedan izgovor za jačanje polarizacije društva.
Takodje, očekuje da se to sprovede na otvoren i transparentan način, bez ikakvog političkog uplitanja, uz ispravno prebrojavanje svih priznatih nacionalnih manjina, bez straha od zastrašivanja ili krivičnog progona.
"Kako bi se otklonile bilo kakve nedoumice oko popisa, ne govorimo o njegovom bojkotovanju već podržavamo sprovođenje popisa kao doprinosa razvojnoj politici svake zemlje”, rekao je i dodao da “ono što predlažemo je da se popis ne koristi kao još jedan politički alat za dodatnu polarizaciju društva”.
Prema njegovim riječima, preuzimanjem dužnosti izvjestioca za Crnu Goru prije četiri godine, očekivao je da će njegov posljednji govor u mandatu posvetiti čestitkama Podgorici u privođenju kraju dugih i zahtjevnih pregovora o članstvu u EU.
"Očekivao sam da ćemo zajedno proslaviti zatvaranje poglavlja. Na žalost stvarna situacija demantovala je moja, ali ne samo moja očekivanja", rekao je Picula predstavljajući izvještaj o Crnoj Gori.
Rezolucijom izglasanom u EP, poslanici Evropskog parlamenta “naglašavaju hitnu potrebu za političkom stabilnošću i suštinskim napretkom u ključnim reformama vezanim za EU, posebno u izbornim i pravosudnim reformama i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije”.
“Pozitivno se ocjenjuje poboljšanje stanja u sprečavanju korupcije i pozdravljaju pozitivni napori u oblasti nelegalne trgovine, posebno u švercu cigareta, a evropski zastupnici pozivaju Crnu Goru da razvije sveobuhvatnu strategiju za borbu protiv trgovine ljudima i zaštitu njenih žrtava”, navodi se u Rezoluciji.
Pored toga, EP izražava zabrinutost zbog duboke političke polarizacije u crnogorskom medijskom okruženju i nedostatka nezavisnosti javnog emitera, i posebno, sve većeg opsega stranih i domaćih kampanja dezinformisanja koje negativno utiču na demokratske procese.
EP sa zabrinutošću primjećuje pritisak koji se vrši na lokalno medijsko tržište širenjem regionalne medijske konkurencije i naglašava potrebu za nezavisnošću i slobodom medija kao ključnim elementima jake demokratije.
