Hrvatski mediji objavili su u utorak da su dijelovi crnogorskog programa obrazovanja gotovo identični hrvatskom, optužujući crnogorske obrazovne vlasti za plagijat metodologije i sadržaja dokumenta koji je polazna tačka nacionalne reforme obrazovanja.
Hrvatski stručnjaci koji su radili na tamošnjem kurikulumu ustvrdili su, u razgovoru za Jutarnji list, da je jedan od kurukularnih dokumenata “gotovo u potpunosti prepisan i preveden” sa hrvatskog na crnogorski jezik, prenose Vijesti.
"Slučajno sam naletjela na stranice Zavoda za školstvo Crne Gore. Pogledala sam paušalno njihov novi program za predmet Fizička kultura i pomislila, gle kako Crnogorci dobro rade. Tek kad sam bolje proučila, shvatila sam da je to najvećim dijelom prepisan i preveden naš dokument kurikuluma", kazala je Ljiljana Hanžek, mentorica Osnovne škole Voltino, koja je radila na reformi programa obrazovanja.
Nakon ovog otkrića, Hanžek, koja je učestvovala u ekipi od 500 eksperata koji su pripremali kurikularnu reformi, stranicu sa navodno plagiranim dokumentom proslijedila je kolegama iz ekspertske radne grupe, čiji su predlozi objavljeni prošlog februara iako, zbog problema sa reformom, nikada nisu primijenjeni u hrvatskim školama.
Portal Jutarnji.hr navodi da je poređenjem hrvatskog predloga kurikuluma za predmet Fizička i zdravstvena kultura i crnogorskog predloga predmetnog programa za Fizičko vaspitanje, utvrđena “potpuno ista metodologija izrade dokumenta, isti nazivi domena, a većim dijelom je prepisan i sadržaj, naravno, prevedena crnogorski”.
Novinari tog portala navode da se i ostali crnogorski programi služe identičnom metodologijom kakvu je osmislila bivša ekspertska grupa iz Hrvatske, koji je predvodio Boris Jokić.
Osvrćući se na “sporne” konstrukcije iz crnogorskog programa, učiteljica Astrid Čulić, jedna od autorki hrvatskog kurikuluma i učiteljica fizičke i zdravstvene kulture iz Osnovne škole “Ivan Mažuranić” iz Zagreba, poručila je da su one proizašle iz glava autora, te da su to njihove rečenice.
"Naš kurikularni dokument prepoznatljiv je po tome što je unikatan u koncepciji. Napravićemo detaljnu analizu našeg i crnogorskog dokumenta. Kao suautor dokumenta, mogu sumnjati da je ovo plagijat, no nisam pravnik", kaže Astrid Čulić.
Reagujući da pisanje Jutarnjeg, Crnogorski Zavod za školstvo i udžbenike saopštio je da autentičnost napora u obrazovanju “ne isključuje opserviranje najkvalitetnijih iskustava drugih u cilju realizacije punih potencijala sve djece”.
"Crnogorski metodološki okvir za izradu i unapređenje predmetnih programa je baziran prvenstveno na našem prethodnom metodološkom okviru iz 2009”, kažu u tom Zavodu. “Pritom, naš sistem je kompatibilan sa slovenačkim obrazovnim sistemom”
Sa druge strane, oni su istakli kako “jako cijene ono što je u Hrvatskoj urađeno na ovom polju, te naše nadležne službe bez sumnje koriste i iščitavaju sve ono za šta smatraju da je dobra praksa koja je primjenjiva u našim uslovima”.
“Stoga je kod predmetnih programa moguće da se pojave umjerene identičnosti. Ono gdje identičnost jeste velika jeste fizičko vaspitanje", objasnili su iz Zavoda.
Oni su dalje objasnili da su, pripremajući se za izradu predmetnog programa za fizičko vaspitanje, tražili uzore iz zemalja u okruženju, te da su hrvatski program za taj predmet koristili u značajnoj mjeri.
“Našim potrebama i mogućnostima najviše je odgovarao model koji je urađen u Hrvatskoj, pa smo ga u značajnoj mjeri koristili i prilagodili našim uslovima", navode iz Zavoda.
Oni su objasnili i da je, u finalnoj verziji crnogorskog dokumenta, na kraju navedeno sve što je korišćeno u izradi spornog programa za fizičko vaspitanje.
"Predmetni program Fizičko vaspitanje Crne Gore iz 2011, prijedlog Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura Hrvatske iz 2016, Učni načrt Športna vzgoja Slovenije iz 2011", crnogorski Zavod navodi izvore korišćene u izradi dokumenta i objašnjava da, zbog tehničke greške na sajtu nije okačena finalna verzija dokumenta.
Šef tima hrvatskih eksperata koji su radili na programu obrazovanja u toj zemlji, Boris Jokić, rekao je da mu ne smeta što će djeca u drugim zemljama učiti po tom programu
"Metodologija i dokumenti javno su dostupni svima i kao naučnik ne smeta mi ako će djeca u Crnoj Gori, Ugandi ili Njemačkoj od našeg rada imati prilike za bolje vaspitanje i obrazovanje”, rekao je Jokić za jutarnji.hr, prenose crnogorski mediji. “Ne smeta čak ni to da su rad plaćen novcem hrvatskih poreskih obveznika preuzele druge zemlje, jer to je pitanje za one koji vode ovu zemlju"