CG spremna za priliv migranata

Crna Gora spremno dočekuje eventualni priliv izbjeglica i migranata a u suočavanju sa migrantskom krizom, pratiće politiku Evropske unije, rečeno je danas na konferenciji u Podgorici povodom Međunarodnog dana ljudskih prava

Na konferenciji o migracijama i izbjegličkoj krizi, koja je održana u Podgorici, poručeno je da, iako u Crnoj Gori do sada nije bilo prliva migranata i izbjeglica, odnos prema onima koji traže sigurnost mora biti human i civilizovan.

Potpredsjednik Vlade Duško Marković rekao je da iskustvo Crne Gore u izbjegličkim krizama, iz vremena raspada bivše Jugoslavije i kasnije, čini državu spremnom i za nove izazove.

„Te izazove nijesmo čekali, već smo im išli u susret, temeljno se pripremajući za eventualni priliv migranata u našu zemlju“, kazao je Marović, podsjećajući da je Vlada u novembru usvojila plan djelovanja u slučaju mogućeg priliva migranata i izbjeglica, koji ima za cilj da obezbijedi najveće moguće poštovanje njihovih ljudskih prava u Crnoj Gori.

Prema riječima Markovića, Vlada i država Crna Gora spremno dočekuju eventualni priliv izbjeglica i migranata.

„U toj spremnosti ne gubimo iz vida potrebu za podrškom EU i njenih članica, da državama iz našeg regiona koje su pogođene izbjegličkom krizom pruže osnovnu humanitarnu, ali i pomoć u izgradnji prijemnih i smještajnih kapaciteta, onako kako je to zaključeno u Deklaraciji ministarskog sastanka u Luksemburgu“, rekao je Marković.

On je kazao da će Crna Gora, u suočavanju sa migrantskom krizom, poštovati i pratiti politiku država članica EU, prilagođavajući svoje mehanizme svim okolnostima koje ta situacija nosi sa sobom.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković kazao je da je Crnu Goru zasad zaobišao migrantski talas koji potresa zemlje regiona, dodajući da, međutim, postoji mogućnost preusmjeravanja migrantske rute preko crnogorske teritorije.

„Moramo ipak postaviti pitanje da li je Crna Gora spremna da prihvati masovniji priliv. Imajući u vidu dosadašnje razmjere izbjegličke krize i iskustva zemalja u regionu, mišljenja sam da Crna Gora ne može sama da se nosi sa jednim jakim, masovnim valom i prilivom izbjeglica i da joj je potrebna pomoć i podrška EU“, kazao je on.

Baković je poručio da odnos prema njima mora biti human i civilizovan, navodeći da su prisutni legitimni razlozi za zabrinutost u državama prijema i tranzita u vezi sa prihvatom migranata i izbjeglica.

„Takođe je prisutan strah od terorizma. Ali, terorizam i drugi problemi vezani za bezbjednost ne smiju da umanjuju ostvarivanje svih ljudskih prava, uključujući i prava migranata i izbjeglica, a terorizam se ne smije pripisivati jednoj konkretnoj vjeroispovijesti, naciji ili etničkoj grupi“, naveo je on.

Šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Mitja Drobnič, rekao je da se Evropa suočava sa najtežom izbjegličkom krizom od Drugog svjetskog rata i da ta kriza u velikoj mjeri utiče i na Zapadni Balkan. Evropska komisija se, kako je rekao, da bi sanirala posljedice izbjegličke krize, obavezala da izdvoji ukupno 200 miliona EUR pomoći u ovoj godini.

„Što se konkretno Crne Gore tiče, EU je već pružila 2,63 miliona EUR podrške, između ostalog i za aktivnosti koje imaju za cilj da se tražiocima azila i migrantima obezbijedi adekvatna zaštita i fer tretman. Dodatnih 200 miliona EUR je planirano u narednom periodu za podršku integrisanom upravljanju granica“, rekao je Drobnič.

Članica UN Komiteta za ljudska prava i profesorica međunarodnog prava na Univerzitetu Crne Gore, Ivana Jelić, ocijenila je da, nažalost, nekonzistentan odnos u EU prema ovoj krizi je alarmantan i za naš region, veoma težak.

Jelić smatra da EU mora naći mjere u okviru svoje spoljne politike da pomogne da se poboljša položaj migranata i, ukoliko može, da utiče na to da se poboljša položaj i u njihovim matičnim državama.