Viši saradnik Centra za transatlantske odnose na Univerzitetu Džons Hopkins smatra da održavanje referenduma o članstvu u NATO-u, u Crnoj Gori nije potrebno jer, između ostalog, to nije bio slučaj ni u većini aktuelnih članica Alijanse.
Nove poruke Podgorici iz Rusije...
"Evro-atlantske integracije u Crnoj Gori podržava manje od polovine građana koji imaju pravo glasa. Zbog toga smatramo da crnogorski narod mora da odluči o tom pitanju na referendumu“, saopštila je portparolka ruskog Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova.
Posle upućivanja pozivnice Crnoj Gori da se pridruži NATO-u, što je u Moskvi ocijenjeno kao provokacija i neodgovoran potez, ruske vlasti su po svemu sudeći odlučne da nastave sa pritiskom i pokušajima da u izbornoj godini utiču na donošenje odluke o članstvu.
U Vašingtonu, se pak postavlja pitanje kako članstvo Crne Gore u NATO-u može da bude bilo kakva direktna prijetnja za Rusiju i njene interese.
“Rusija je bukvalno potpisala međunarodne deklaracije o tome da svaka zemlja ima pravo da bira svoje bezbjednosne saveze, uključujući i članstvo u Alijansi. To su uradili i prije pet godina, na samitu OEBS-a u Astani, prijestonici Kazahstana. Tako da su sav ovaj bijes Rusa i poruke da je odluka o proširenju pogrešna u suštini licemjerne”, smatra Majkl Halcel, iz Centra za transatlantske odnose na Univerzitetu Džons Hopkins.
On kaže da u prošlosti Kremlj nije bio srećan zbog proširenja, ali ni zabrinut. U jednom trenutku čak je i ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao o teoretskoj mogućnosti pridruživanja Rusije Alijansi, ističe Halcel.
“Putin je tek na bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu 2007. u suštini počeo da prepravlja istoriju i da govori da je NATO uvijek bio smrtonosna prijetnja. I nastavili su sa tom pričom. Ako nešto govorite dovoljno često, počinjete u to da vjerujete. Čvrsto vjerujem da je glavni prioritet predsjednika Putina opstanak njegovog režima. Ekonomija je ozbiljno pogođena zapadnim sankcijama, cijene nafte su pale, reforme potrebne da bi se podstakao ekonomski rast naškodile bi velikom broju Putinovih pristalica. I šta vam je onda ostalo? Najstariji trik je naći strane neprijatelje koje možete da okrivite. I NATO je dobra babaroga”
Putinovi kontraproduktivni potezi, ističe Majkl Halcel, doprinijeli su i opravdavaju proširenje NATO-a, ali zasluge za dobijanje pozivnice prema njegovom mišljenju pripadaju Crnoj Gori.
“Ideja da su ljudi iznenada odlučili da upute pozivnicu Crnoj Gori, zbog Putinovih agresivnih poteza, je besmislica. To nije lako. Crna Gora je morala da reformiše vojsku, bezbjednosne službe, sudstvo, da postigne veliki napredak u borbi protiv korupcije. Činjenica da je pozvana predstavlja priznavanje uspjeha koji je postigla. Da sam Crnogorac, bio bih ponosan.”
Odluka da se Crna Gora pozove mnogo je značajnija od pitanja koliko Podgorica može da doprinese kolektivnoj bezbjednosti, smatraju američki analitičari. Među njima je i bivši portparol Stejt Departmenta, a sada zamjenik direktora programa za Evropu u Centru za strateške i međunarodne studije Džefri Ratke.
“Na sastanku u Briselu, državni sekretar Keri i njegove kolege u NATO-u su pokazali riješenost da donose odluke na osnovu kvalifikacija zemlje, bez spoljnog miješanja. Pridruživanje Crne Gore NATO-u će postaviti važan presedan za ostale zemlje u regionu koje hoće bliže odnose za Zapadom - BiH, Makedoniju, a zatim Srbiju i Kosovo.”
I, kako za Glas Amerike ističe gruzijska ministarka odbrane Tinatin Kidašeli, ubijediti skeptike da je politika otvorenih vrata i dalje prisutna.
“Vrata su otvorena i to zemlji čijem se članstvu Rusija kategorično protivi. Stvarno nije važno kolika je Crna Gora ili koliko je važna za Rusiju. Rusija je suštinski protiv proširenja koje vidi kao egzisencijalnu prijetnju. Zato je bilo kakav potez NATO ključan za Gruziju, zato što pokazuje da se Alijansa i dalje zalaže za politiku otvorenih vrata”.
U međuvremenu, očekuje da se će Moskva u narednom periodu nastaviti da podstiče proteste u Crnoj Gori.
“Sudeći po ruskoj taktici u ostatku Evrope, možda će podmićivati zakonodavce, finansirati izborne kampanje s obzirom na to da Crnoj Gori predstoje parlamentarni izbori. Sve je to moguće. Srećom, ne mogu da izazivaju pogranične incidente”, naglašava Majkl Halcel.
Parlamentarni izbori će biti i svojevrsni referendum o članstvu u NATO-u smatra Halcel, uz ocjenu da nije potrebno posebno izjašnjavanje građana o tom pitanju. U većini aktuelnih članica, kako podsjeća, referendum nije održan.