Šurman je govorima na konferenciji na temu “Žene, mir i bezbjednost” koju su organizovali crnogorsko Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i Komunikacioni tim za NATO
Šurman je objasnila da je Rezolucija Savjeta bezbjednosti 1325 za žene, mir i bezbjednost šifra za jednu, kako je navela, možda sporu ali nezaustavljivu rezoluciju. Suština Rezolucije je da “bez žena nema mira”, rekla je ona. On je kazala da je agenda za saradnju u oblasti rodne ravnopravnosti žena u sektoru mira i bezbjednosti platforma za saradnju u kojoj su svi jednaki.
"Borimo se sa sličnim izazovima, i saveznici i države članice nijesu ispred naših partnerskih država. Ovo je jedna oblast u kojoj učimo jedni od drugih, o primjerima pozitivne prakse", kazala je ona.
Šurman je navela da su žene najviše ugrožene za vrijeme rata, ali, kako je kazala, ranjivnost ne znači da one ne mogu biti i aktivni akteri u osiguravanju mira. Ona je kazala da žene, uprkos svim naporima, i dalje ostaju neiskorišćen resurs, navodeći da se još mora raditi na izjednačavanju žena u svim segmentima društva.
Podsjetila je da je NATO usvojio Akcioni plan za sprovođnje Rezolucije koji je, kako je objasnila, prihvatiilo 55 članica i partnera, među kojima je i Crna Gora, ukazujući na značaj usvajanja nacionalnih planova. Ona je pohvalila to što je Crna Gora, kao pouzdan partner i opredijeljena za članstvo u NATO-u, aktivna u toj oblasti.
Članica Odbora za rodnu ravnopravnost, Nada Drobnjak, ukazala je na potrebu promjene kulturnog konteksta društva za dostizanje pune ravnopravnosti. Ona je kazala da su žene napravile napredak u oblasti mira i bezbjednosti u posljednjim decenijama.
"Savjet bezbjednosti usvojio je 1324 rezolucije, a tek nakon toga na dnevni red došlo uključivanje žena u tu oblast, primjetila je Drobnjak dodala da je značajno to što Rezolucija žene postavlja kao aktere u oblasti mira i bezbjednosti."
Drobnjak je poručila da je potrebno primijeniti, a ne samo promovisati, Rezoluciju 1325. Nacionalni koordinator za NATO, Vesko Garčević, poručio je da svi građani treba da imaju jednaka prava u svim sferama života, uključujući i oblast mira i bezbjednosti. Žene imaju sofisticiraniji pogled na pitanja bezbjednosti i one su, kako je naveo Garčević, manje sklone donošenju odluka koje dovode do sukoba.
"Rodna ravnospravnost u oblasti odbrane i bezbjednosti predstavlja jednu od suštinskih vrijednosti NATO-a i država članica, i Crna Gora je kao takvu prihvata", rekao je on.
Garčević je, podsjećajući da žene čine 50 odsto društva, a samo devet odsto u Vojsci Crne Gore i 12 odsto sektoru odbrane, naglasio da je neophodno raditi na povećanju broja žena na komandnim pozicijama. Ministar za ljudska i manjinska prava, Suad Numanović, naveo je da Crna Gora se rodnom ravnopravnošću obezbjeđuje sveukupan napredak države.
"Opredjeljujući se za put evroatlantskih i evropskih integracija, kao ukupni okvir za ukupni demokratski i ekonomski razvoj države, Crna Gora preduzima sve neophodne mjere u cilju postizanja pune ravnopravsnoti žena i muškaraca u društvu i time istovremeno obezbjeđuje politički, ekonomski, socijalni i kulturni razvoj", naveo je Numanović.