Druga runda pregovora Vlade Crne Gore i SPC o kontroverznom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti završena je neuspjehom, nakon što su predstavnici crkve odbili da prihvate vladin predlog da SPC, uz ostale vjerske zajednice, bude registrovana prema važećem zakonu, saopštili su zvaničnici dvije strane.
Premijer Duško Marković saopštio je, nakon sastanka pravnih eksperata vlade i eparhija SPC, da su razgovori okončani bez rezultata uprkos “brojnim ustupcima”, koje je napravio vladin pregovarački tim.
“Jedini zahtjev vlade bio je registracija vjerskih zajednica, pa i Srpske pravoslavne crkve i njenih eparhija, po slovu zakona. Registracija, koja je bila obaveza i po ranijem Zakonu. Registracija, na način kako to uređuju sva civilizovana i demokratska društva. Nažalost, crkva je to odbila", kazao je Marković.
On je rekao da je tokom druge runde ekspertskih razgovora Vlada Crne Gore prihvatila da se postupak utvrđivanja zemljišno-knjižnih upisa iz upravnog postupka premjesti u redovni sudski postupak, gdje teret dokazivanja vlasništva pada na državu, a ne crkvu.
“U tom smislu predložili smo potpuno novi član 63 zakona, čime smo prihvatili predloge Crkve. Drugo - da Srpska pravoslavna crkva nastavi sa korišćenjem svih crkvenih i manastirskih objekata, imanja i drugih nepokretnosti koje su državno vlasništvo ili se u sudskom postupku utvrdi da su državno, vjersko i kulturno dobro”, rekao je Marković i dodao da su vladini eksperti u tom smislu predložili potpuno novi član 64 zakona, i jasno isključili mogućnost da vjerske objekte može koristiti bilo koja vjerska zajednica, osim Mitropolije crnogorsko-primorske i drugih eparhije Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
Pored toga, Marković je saopštio da su vladini eksperti predložili da “ove izmjene usvojimo već preksjutra na vladi i proslijedimo parlamentu radi izjašnjavanja u hitnoj proceduri do kraja ovog mjeseca”.
“Pojednostavljeno - ovo bi značilo da svetinje više nijesu napadnute, kako to crkva predstavlja, odnosno da bi izmjenama i dopunama Zakona bile u potpunosti i trajno zaštićene. Riječju - da više nema govora o njihovoj navodnoj ugroženosti, kako se spočitavalo Vladi“, rekao je Marković u obraćanju javnosti nakon okončanja druge runde razgovora pravnih eksperata Vlade i Srpske pravoslavne crkve.
Episkopski savjet SPC je saopštio da su se "i pored ogromne zabrinutosti sveštenstva, monaštva i vjernog naroda, odazvali pozivu Vlade Crne Gore na dijalog", u očekivanju da će oni rezultirati zajednički prihvatljivim rješenjem spornih odredbi zakona.
“Sa žaljenjem konstatujemo da je najnovijim predlogom Vlade pred Crkvu postavljen ultimatum u vidu obavezne registracije Mitropolije i eparhija SPC u Crnoj Gori uprkos činjenici da kao crkvene ustanove postoje na prostoru Crne Gore punih osam vjekova. U potpunosti je ignorisano istorijsko postojanje i pravni subjektivitet Mitropolije i eparhija", navodi Episkopski savjet u pismu upućenom vladi nakon sastanka u Podgorici.
Iz SPC navode da “niko i nikada do danas nije postavio pitanje postojanja pravnog subjektiviteta ove crkve i njenih svojinskih prava na svetinjama i ostaloj zavještanoj crkvenoj imovini, o čemu postoji bezbroj dokaza od Otomanske imperije preko Кraljevine Crne Gore do SFRJ”.
Oni su naveli da su 11. marta Vladi Crne Gore dostavili “pravno utemeljen predlog za postupak evidentiranja crkve i vjerskih zajednica u evidencioni registar, što je ponovljeno i 20. jula ove godine od našeg ekspertskog tima, ali nažalost bez uspjeha".
“U odnosu na pet spornih članova (Zakona o slobodi vjeroispovijesti), predložili smo izmjenu i dopunu i to samo u dijelu kojim se ne poštuje i poništava viševjekovni identitet, dostojanstvo, subjektivitet i svetinje crkve i kojim se crkva, jedina u Crnoj Gori i to mimo svakog prava i elementarne pravde, primorava da dokazuje da su crkvene svetinje crkvene, a ne državne”, navode iz SPC.
U toj vjerskoj organizaciji smatraju da vlada, za razliku od crkve "ni ovom prilikom nije imala iskrene namjere da se kroz dijalog dođe do zajednički prihvatljivog i održivog rješenja, već je poziv za dijalog očevidno služio za nove ucjene Crkve i aktuelni politički marketing, u čemu Crkva ne može i ne želi da učestvuje".
Usvanjanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti u decembru prošle godine izazvalo je tenzije u zemlji, a sveštenstvo SPC povelo desetine hiljada vjernika SPC na protestne litije širom Crne Gore, tražeći ukidanje ovog zakona, koji smatraju diskriminatorskim.
