Crna Gora se, poput drugih zemalja Zapadnog Balkana, sprema za novi talas migranata koji kao rutu koriste ovu državu. Najveći problem, za sada je loša saradnja sa susjednim zemljama koje ne poštuju sporazume o readmisiji.
U toku prošle godine, crnogorskom Centru za azilante prijavilo se oko 850 migranata, godinu ranije - duplo manje, a sudeći po najavama, ove će biti oboreni svi rekordi.
No, reklo bi se da Crna Gora ima veći problem sa susjednim zemljama koje ne žele da sarađuju i poštuju potpisane sporazume, nego sa migrantima koji su ionako samo u prolazu.
Naime, BiH mnoge migrante vraća u Crnu Goru, a Albanija ne prihvata da ih Crna Gora vrati u tu državu, iako su iz nje ušli na teritoriju Crne Gore, ignorišući Sporazum o readmisiji. S druge strane, na Hrvatsku apeluju iz Slovenije, Austrije i Njemačke da pojača nadzor granice sa BiH.
Sve je počelo formiranjem nove izbjegličke rute koja vodi iz Grčke, preko Albanije i Crne Gore do Bosne i Hercegovine. Broj izbjeglica koji iz Albanije prelaze u Crnu Goru raste, a to primijećuju i stanovnici pograničnih područja.
Kako bi pomogla zatvaranje rute koja vodi preko Crne Gore, mađarska vlada ranije je najavila da će donirati Crnoj Gori bodljikavu žicu za pokrivanje 25 kilometara državne granice.
"Ne treba da govorimo o tome kako da upravljamo migracijama. Treba da govorimo o tome kako da zaustavimo migracijske tokove. Ako se nastavi postojeći migracioni tok, onda bi to predstavljalo značajnu prijetnju bezbjednosti u Evropi", rekao je za Javni servis madjarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
Prema nezvaničnim podacima, između Grčke i Albanije, trenutno se nalazi nekoliko desetina hiljada izbjeglica. Crnogorska granična policija suočava se sa problemom otežanog vraćanja migranata u Albaniju, preko koje uglavnom dolaze. Kažu da će bodljikava žica biti posljednja mjera koja će se primijeniti, ukoliko bude evidentiran drastičniji priliv migranata.
Načelnik Odsjeka za nadzor državne granice, Vojislav Dragović, rekao je da postoji mogućnost da se u određenim slučajevima, u određenom povećanju broja migranata, mimo redovnih granica, posegne za postavljanjem žićanih ograda na ugroženim pravcima. Dragović je potvrdio da se Sporazum o readmisiji sa Albanijom ne poštuje.
"Imamo nerazumijevanje u pogledu vraćanja tih lica, oni se pravdaju često da u pogledu dokumentacije za ta lica, kada ih mi nađemo, da ne postoje dokazi da su oni bili na teritoriji Albanije", kaže Dragović.
Jedan od najvećih problema koji dolazi sa njima, jeste njihovo krijumčarenje. U Crnoj Gori je od početka godine zabilježeno nekoliko slučajeva krijumčarenja ljudi.
Ono što zvaničnike u Crnoj Gori može donekle da utješi, jeste to da migranti tu državu smatraju samo jednom stanicom na putu ka Zapadu. Jedan od njih je, nakon par dana provedenih u Crnoj Gori, rekao da u njoj “nema uslova za život”.