Vlada Crne Gore utvrdila je na sjednici održanoj u četvrtak predlog Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, koji bi, uprkos snažnom protivljenju Srpske pravoslavne crkve, uskoro trebalo da zamijeni zastarjeli zakon iz 1977. godine i prilagodi ga međunarodnim standardima u toj oblasti.
Vicepremijer i ministar pravde Zoran Pažin rekao je nakon sjednice da je Vlada usvojila inovirani tekst zakona, prihvataju sve preporuke Venecijanske komisije iz juna ove godine.
“Dobili smo jedan moderan i veoma liberalan - u odnosu na okruženje -- tekst zakona, koji na sveobuhvatan način omogućava da svaki građanin, postupajući po sopstvenoj savjesti, bude ili ne bude vjernik neke vjerske zajednice, pri čemu država štiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim građanima… i obezbjedjuje da zakoni Crne Gore važe na njenoj cjelokupnoj teritoriji”, rekao je Pažin novinarima u Vladi.
Pažin je rekao da Vlada današnjim usvajanjem predloga zakona ispunjava ustavnu obavezu “od kapitalnog značaja za demokratiju”, navodeći da je njena namjera bila da u otvorenom dijalogu sa vjerskim zajednicama dodju do rješenja koje će u najmanjoj mjeri dijeliti Crnu Goru, istovremeno poštujući najviše međunarodne pravne standarde.
“Imali smo susret sa predstavnicima SPC. Nažalost, predstavnici SPC nijesu prihvatili dijalog o ispunjavanju preporuka VK, uslovljavajući taj dijalog ujedno razgovorima o drugim pitanjima koja uređuje ovaj zakon i istovremenim donošenjem Zakona o restituciji crkvene imovine”, rekao je Pažin i dodao da to za vladu nije bilo prihvatljivo, jer je značilo korak unazad u donošenju ovog zakona”, dodao je Pažin,
On je istakao da se novim zakonom garantuje pravna sigurnost svim vjerskim zajednicama, kao i korišćenje vjerskih objekata, ocjenjujući “neosnovanim i neutemeljenim špekulacije da Vlada ima namjeru bilo koga da iseljava ili mu otima hramove”.
Prema skupštinskoj proceduri, potrebno je da prodje 15 dana od utvrđivanja predloga Zakona do eventualnog glasanja o njemu na posebnoj sjednici parlamenta, pa bi odluka o zakonu koji je izazvao oštru polemiku u javnosti mogla biti donesena najranije krajem decembra.
Novi Zakon tretira kao kulturno dobro državnu imovinu koju koriste vjerske zajednice, a odnosi se na izgrađene vjerske objekte ili zemljište pribavljeno iz javnih prihoda koji su bili u državnoj svojini prije 1918. godine. To se, međutim, neće odnositi na objekte ili zemljište za koje postoji dokaz o pravu svojine vjerskih zajednica nad tim objektima ili zemljištem.
Srpska pravoslavna crkva smatra da je novi zakon diskriminatorski prema toj vjerskoj zajednici, te da se njegovim odredbama pokušava oteti imovina SPC u Crnoj Gori koja, po njima, ima svoju “osmovjekovnu kanonsku jurisdikciju na prostoru današnje Crne Gore”.
