Premijer Crne Gore Milo Đukanović poručio je da ni bitka na Mojkovcu 1916. godine, ni napad na Dubrovnik 1991. godine nisu bili u nacionalnom interesu Crne Gore i da bi iz tih događaja trebalo izvući nauk.
Današnji "premijerski sat" bio je neuobičajen ne samo zbog činjenice da prvi put nakon mnogo godina nije bilo, na prethodnoj sjednici smijenjenog, predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića. Novi način predsjedavanja potpredsjednika Skupštine Milutina Simovića, izazvao je burne reakcije i otvorio nedoumice u tumačenju skupštinskog Poslovnika.
Početak sjednice obilježila je rasprava o tome da li je prekršen Poslovnik time što poslanicima Janku Vučiniću i Džavidu Šaboviću nije dozvoljeno da premijeru postave pitanje.
Pitanje Vučinića odnosilo se na, kako je rekao, prijetnje premijera na posljednjoj sjednici, a Šabovićevo pitanje bilo je hoće li premijer kazniti ili unaprijediti predsjednika Političkog savjeta DPS Svetozara Marovića, koji je priznao krivicu za koju ga tereti Tužilaštvo.
Dio opozicije negodovao je i zbog toga što novinarskim ekipama nije dozvoljeno snimanje početka sjednice u plenarnoj sali, nakon čega je poslanik DF-a Milutin Đukanović zatražio prekid sjednice. Prekida nije bilo, ali su zato poslanici DF-a demonstrativno napustili sjednicu.
Đukanović je, tokom "premijerskog sata", rekao da u govoru, povodom obilježavanja godišnjice Prvog svjetskog rata, nije izrekao novu ocjenu o Gavrilu Principu i njegovom aktu kada ga je označio kao teroristu.
"Citirao sam i tada samo ono što je u tom vremenu napisao Glas Crnogorca o tome“.
Đukanović je kazao da bi rasprava o Mojkovcu 1916. i Dubrovniku 1991. i o tome kako ih ko doživljava odvela daleko i da nema namjeru da to otvara.
"Ali vjerujem da se možemo složiti u jednom – da se ispostavilo da ni jedno ni drugo nije bilo u nacionalnom interesu Crne Gore. I to je bilo moje upozorenje sa govora povodom desetogodišnjice nezavisnosti. Nakon Mojkovca smo izgubili državu i nestali sa mape svijeta, a nakon Dubrovnika takođe ugrozili neke od temeljnih vrijednosti crnogorskog društva“, rekao je Đukanović.
Otuda je, kaže, bilo njegovo upozorenje:
„Da odatle izvučemo nauk, ne da bilo ko politički profitira, da izvučemo nauk i da će biti najbolje ukoliko budemo striktno slijedili ono što su naši nacionalni interesi“.
Kad su u pitanju potpisani sporazumi Marovića sa tužilaštvom o priznanju krivice i konsekvence u okviru partije, Đukanović je rekao da "ako je to najveći problem crnogorskog društva, šta će uraditi DPS sa onima koji su se eventualno ogriješili o zakon, onda ja ne brinem za budućnost crnogorskog društva“.
Đukanović je kazao da se ne može govoriti o bilo kakvom, pa ni verbalnom sukobu između njega i predstavnika SPC, navodeći da je samo u jednom intervjuu iznio ocjenu o postupanju dijela SPC, koje je suprotno državnim interesima Crne Gore.
Premijer je, odgovarajući na pitanje o jednakosti ćiriličnog i latiničnog pisma, rekao da je Ustavom definisano da je službeni jezik crnogorski, da su ćirlično i latinično pismo ravnopravni, kao i da su u službenoj upotrebi srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik.
