Demokrate su osigurale većinu u Senatu za sljedeće dvije godine, ali bi za njihov uspješan rad do kraja mandata predsjednika Džoa Bajdena bilo presudno ukoliko senator Rafael Vornok zadrži svoju poziciju u drugom krugu izbora.
Ako Vornok 6. decembra dobije više glasova od protivkandidata, republikanca Heršela Volkera, demokrate će u Senatu imati 51 mjesto. To bi donošenje zakona učinilo puno lakšim nego što je slučaj u sadašnjem sazivu tog doma Kongresa, gdje je odnos snaga 50-50. To znači da su se demokrate morale oslanjati na potpredsjednicu Kamalu Haris, čiji je glas presudan u slučajevima izjednačenih glasanja.
Republikanci i demokrate troše milione dolara kako bi pomogli svojim kandidatima u Džoržiji. U toj državi, ako nijedan od kandidata ne osvoji više od 50% glasova, održava se drugi krug izbora.
Vornok je 2020. godine pobijedio Keli Lefler na posebnim izborima i sada se kandidovao za puni šestogodišnji mandat. Volker je bivši igrač američkog fudbala.
Senat sa odnosom snaga 50-50 "sve usporava", rekao je prošle sedmice lider demokratske većine u Senatu, Čak Šumer. "Dakle, to za nas čini veliku razliku."
Osim bolje pozicije pred naredne izbore, na kojima će demokrate braniti više od 20, a republikanci tek 10 senatorskih mjesta, 51 senator bio bi veoma značajan za Demokratsku stranku i u naredne dvije godine.
Direktna većina
Senat u omjeru 51-49 dao bi demokratima direktnu većinu, što znači da Šumer ne bi morao pregovarati o sporazumu o podjeli vlasti s liderom republikanaca Mičom Mekonelom. Dvije su stranke to morale učiniti poslije prošlih izbora, ali i 2001. godine, kada je Senat posljednji put bio ravnomjerno podijeljen.
Početkom 2021. godine potvrde imenovanja kandidata novog predsjednika Džoa Bajdena bile su u zastoju nekoliko sedmica dok su Šumer i Mekonel radili na dogovoru o tome kako podijeliti odbore i pokrenuti zakone u Senatu. Koristeći uticaj koje je imao, Mekonel je zaprijetio da neće finalizirati dogovor sve dok demokrate ne obećaju da neće pokušati ukinuti pravilo o filibusteru, koje za donošenje nekih od ključnih odluka zahtijeva 60 glasova.
Lider republikanaca konačno je popustio nakon što su dva demokratska senatora – Džo Menčin iz Zapadne Virdžinije i Kirsten Sinema iz Arizone - jasno dali do znanja da neće podržati eventualni pokušaj demokrata o ukidanju filibastera.
Balans u odborima
Senatski odbori sada su ravnomjerno raspoređeni između dvije stranke zbog dogovora o podjeli vlasti. To često zahtijeva dodatne korake kada je glasanje odbora izjednačeno, prisiljavajući demokrate da održe glasanje među svim senatorima kako bi usvajali zakone ili potvrđivali imenovanja. Osvoje li većinu od 51 mjesta, demokrate bi vjerojatno imale po jedno mjesto više u svakom odboru, što bi znatno olakšalo te procese.
Bajden, dugogodišnji senator prije nego što je postao predsjednik, priznao je ovo kao realnost nakon što su demokrate osvojile 50 mjesta i nominalnu većinu u Senatu.
"Uvijek je bolje kada je 51, jer smo u situaciji u kojoj ne morate imati ravnomjeran sastav odbora", rekao je Bajden. “I zato je to uglavnom važno. Ali jednostavno je bolje. Što su veće brojke, to bolje.”
Problem Džoa Menčina
Dodatno mjesto takođe bi demokratama omogućilo da usvajaju zakone čak i ako ih ne podržava jedan od demokratskih senatora - što je luksuz koji nisu imali u posljednje dvije godine. Menčin, umjereni demokrata iz konzervativne Zapadne Virdžinije, često je koristio tu situaciju tokom protekle dvije godine, prisiljavajući demokrate da se pokore njegovoj volji kada je riječ o usvajanju nekoliko zakona.
Menčinovo protivljenje Bajdenovom sveobuhvatnom zdravstvenom, klimatskom i ekonomskom paketu zaustavilo je njegovo usvajanje na nekoliko mjeseci, sve dok Šumer sa Menčinom nije ispregovarao manje opsežan prijedlog. Na kraju, nekoliko Bajdenovih zakonodavnih prioriteta je izostavljeno.
Taj pritisak bi mogao biti još izraženiji u sljedećem Kongresu, budući da će se Menčin i Sinema, koja se takođe smatra za umjereniju senatoricu, 2024. godine boriti za reizbor i željeti pokazati da zastupaju i stavove koji nisu striktno stavovi Demokratske stranke.
Imenovanja sudija
S obzirom da će republikanci u januaru preuzeti većinu u Predstavničkom domu, demokrate neće imati puno šansi za usvajanje važnih zakona. Stoga će jedan od Šumerovih glavnih prioriteta biti potvrđivanje imenovanja sudija koje će Bajden nominovati u posljednje dvije godine svog mandata.
Promjena pravila pod bivšim vođom većine u Senatu, demokratom Herijem Ridom, prije deset godina je omogućila Senatu da odluke o potvrdi imenovanja sudija donosi prostom većinom, sa 51 glasom. U slučaju Vornokove pobjede, taj bi proces bio lakši i svrsishodniji.
"Uspjeli smo postići puno, ali možemo i mnogo više s dodatnim senatorom", rekao je senator iz Ilinoja Dik Durbin, drugorangirani demokrata u tom domu Kongresa i predsjednik Senatskog odbora za pravosuđe.
Manje senatskih obaveza za Kamalu Haris
Potpredsjednica Sjedinjenih Država je već bila prevaga u 26 slučajeva neriješenog glasanja - dvostruko više nego Majk Pens u četiri godine na toj funkciji. Poređenja radi, dok je tokom osam godina bio potpredsjednik Baraku Obami, Bajden nijednom nije morao to da radi.
Potreba za glasanjem u slučajevima 50-50 znači da Heris mora biti blizu Vašingtona. Dodatno mjesto za demokrate, značilo bi da ona može biti izvan grada kada Senat održava važna glasanja.
Haris je ranije ranije ove godine u jednom od govora navela da je oborila rekord predsjednika Džona Adamsa u davanju najviše glasova u jednom mandatu.
"Mislim da bismo svi trebali u potpunosti cijeniti kako se istorija može okrenuti", kazala je američka potpredsjednica.
