Zvaničnici Evropske komisije odbili su da se jasno odrede da li podržavaju ili odbacuju promjene granica na Zapadnom Balkanu, posebno kada je riječ o mogućem rješenju problema izmedju Beograda i Prištine. Umjesto toga, oni naglasavaju da podrzavaju rješenje koje ce imati podršku obje strane, koje će biti održivo, realno i u skladu sa medjunarodnim zakonima.
"Naša misija je da posredujemo u dijalogu", saopštio je portparol Evropske komisije odgovarajući na pitanje: da li uz sve glasnija razmišljanja o promjeni granica, mekši stav Vašingtona o takvom rješenju, i EU odstupa od principa nepromjenjivosti granica kako bi u septembru, kada se nastavi dijalog Beograda i Prištine, otvorila prostor i za takvo rješenje?
I pored upornog novinarskog insistiranja da se Komisija jasno odredi prema promjeni granica kao mogućem rješenju kosovskog pitanja, portparol EK izbjegava konkretan odgovor, nudeći umjesto njega podsjećanje kako su se dva predsjednika dogovorili da intenziviraju razgovore i analiziraju do sada postignuto, uz plan da dijalog nastave u septembru, dok se evropska strana drži načela...
"Smisao ovog dijaloga je da promoviše održivu saradnju dvije strane, pomažući im na evropskom putu i u naporu da se poboljša život njihovih gradjana. Konačno rješenje treba da bude održivo, realistično i u skladu sa medjunarodnim zakonima", kaže portparol Evropske komisije, Karlos Martin Ruiz de Gordehuelja.
Ukoliko je odbijanje jasnog izjašnjavanja o promjeni granica novi stav Brisela, on je u oštroj koliziji sa nedavnom izjavom njemačke kancelarke, datom nakon susreta sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH. Nema promena granica na Zapadnom Balkanu, to se izgleda mora svaki put ponavljati, poručila je 13. avgusta Merkel.
Sa druge strane, u Briselu se podsjeća i na stav Vašingtona da obje strane moraju da predlože rješenje koje neće doći sa strane, što se tumači kao "smekšavanje" američke administracije prema rješenju koje bi uključivalo promjenu granica.