Novi izveštaj Evropske komisije o napretku država Zapadnog Balkana u reformama i evropskim integracijama biće predstavljen u sredu, najpre članovima spoljno-političkog komiteta Evropskog parlamenta, a potom i javnosti, potvrđeno je u Briselu. Istovremeno, u Evropskom savjetu, lideri EU su se okupili da analiziraju rezultate tek okončanih evropskih izbora i započnu proces izbora narednog predsjednika Evropske komisije.
Evropski komesar za pregovore o proširenju i njegov tim su do posljednjeg trenutka držali u neizvjesnosti datum objave Izvještaja o napretku država regiona. Neko tvrdi da razloge treba tražiti u evropskoj zaokupljenosti tek završenim izborima, dok su drugi uvjerenja da je Brisel u posljednjem trenutku želio da u Izvještaj uvrsti i dobru vijest - sporazum o nastavku dijaloga Beograda i Prištine... nakon današnjih zbivanja na Kosovu i napetosti do kojih je došlo, ta mogućnost je otpala... bar za sada.
Umjesto dobrih vijesti, iz Brisela poručuju Prištini da je neophodno da se poštuje vladavina zakona, pretpostavka nevinosti, da policijske operacije treba da osnaže osjećaj vladavine zakona u svim zajednicama na Kosovu i da doprinose normalizaciji, a ne da djeluju protiv nje... U Evropskoj komisiji su uvjereni da je potrebno više policijske saradnje svih strana, kako bi se poštovao i Briselski sporazum. Dodaju još da su u stalnom kontaktu sa Prištinom i Beogradom i kako su od obje strane tražili maksimalnu uzdržanost...
Kada je riječ o izvještaju, koji će komesar Johanes Han prvo predstaviti Spoljno-političkom komitetu Evropskog parlamenta, a potom i novinarima
okupljenim u Evropskoj komisiji, on je zamišljen da bude uzdržano pozitivan.
Politički analitičar Nikolas Vajt očekuje da EK izađe sa izvještajem o napretku država Zapadnog Balkana i da će taj izvještaj biti pozitivan, "jer je Komisija saveznik regiona na tom polju".
"Međutim, ostaje pitanje da li će to prihvatiti i Savjet, jer znamo da Francuska i Holandija imaju svoje nedoumice. Drugo pitanje je da li će takva politika nastaviti da se provodi od strane novog komesara za proširenje, novog predsjednika Komisije i visokog predstavnika. Još ne znamo ko će da bude na tim funkcijama. Vjerovatno će se postojeća politika nastaviti, ali ne možemo da budemo potpuno sigurni u to".
Nastavlja se, doduše oslabljena, dominacija narodnjaka u Uniji, što im daje realne šanse da njihov kandidat Manfred Veber bude novi predsjednik Evropske komisije. Razgovori o tome počinju današnjim okupljanjem evropskih lidera, a trebalo bi da se okončaju do junskog samita. Podršku Veberu izrazila je i kancelarka Nemačke Angela Merkel:
"Naravno da u našoj velikoj koaliciji ja podržavam Manfreda Vebera, iako to nije slučaj sa svim našim koalicionim partnerima. Večeras ću pozvati sve da pokažu našu sposobnost da djelujemo, jer moramo da utvrdimo prijedlog prije narednog okupljanja Parlamenta, što znači da još ima dovoljno vremena za razgovor i krajem juna na Evropskom savjetu. Večeras je prva razmjena mišljenja i ja kao član narodnjačke grupacije ću naravno da podržim Vebera".
Međutim, u isto vrijeme francuski predsjednik Emanuel Makron lobira za
široku koaliciju liberala i socijal-demokrata, koja bi osporila Veberovu kandidaturu. Protiv njega je i mađarski premijer Viktor Orban, čija stranka je izbačena iz narodnjačkog kluba, a on sam poručuje da nikada neće glasati za Vebera.
