Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan pristao je da parlamentu proslijedi protokol o pristupanju Švedske NATO-u, rekao je u ponedeljak generalni sekretar zapadne vojne alijanse Jens Stoltenberg, uoči samita u Viljnusu.
"Drago mi je što mogu da objavim da je predsjednik Erdogan pristao da protokol o pristupanju Švedske proslijedi nacionalnoj skupštini što je prije moguće, i da blisko sarađuje sa parlamentom da osigura njegovu ratifikaciju", rekao je Stoltenberg i ocijenio da je riječ o "istorijskom koraku".
Odbio je međutim da precizira kada bi turski parlament mogao da ratifikuje članstvo Švedske. Stoltenberg je razgovarao sa Erdoganom i švedskim premijerom nekoliko sati da bi pokušao da odblokira proces.
Švedski premijer Ulf Kristerson ocijenio je da je njegova zemlja napravila veliki korak ka članstvu u Sjevernoatlantskom savezu.
"Dobar je osjećaj, ovo mi je dugo bio cilj i vjerujem da smo imali veoma dobar odgovor danas i napravili smo veoma veliki korak ka članstvu", rekao je Kristerson na konferenciji za novinare posle sastanka sa Stoltenbergom i Erdoganom.
Američki predsjednik Džo Bajden u ponedeljak je pozdravio Erdoganovu odluku da podrži pristupanje Švedske NATO-u.
U saopštenju, koje je objavila Bijela kuća, Bajden je dodao da je spreman da radi sa Erdoganom na jačanju "odbrane i odvraćanja u evro-atlantskom području.
U saopštenju dvije zemlje navodi se da je Švedska ponovila da neće davati podršku kurdskim grupama i da će aktivno podržati napore da se oživi proces pristupanja Turske Evropskoj uniji.
Nakon što je šef kabineta mađarskog premijera Viktora Orbana u četvrtak rekao da Budimpešta više neće blokirati ratifikaciju protokola o pristupanju Švedske, pristankom Turske se uklanja poslednja prepreka za prijem nove članice u NATO, što moraju da odobre svi saveznici.
Iznenadno uslovljavanje
Erdogan je prethodno poručio da bi Evropska unija trebalo da otvori put za pristupanje Ankare EU prije nego što turski parlament odobri članstvo Švedske u NATO-u.
Proces pristupanje Turske EU zamrznut je godinama nakon pokretanja pregovora o članstvu 2005. godine, za vrijeme Erdoganovog prvog mandata na položaju premijera.
Odnosi Ankare i zemalja članica pogoršali su se prije nekoliko godina, naročito nakon neuspjelog pokušaja puča u Turskoj 2016. godine, ali su se od tada pobošljali. EU zavisi od pomoći Turske, koja je NATO članica, naročito kada je riječ o migraciji.
U iznenađujućoj promjeni strategije, Erdogan je u ponedeljak povezao tursko odobrenje članstva Švedske u NATO-u sa konačnim pridruživanjem Turske Evropskoj uniji.
"Odavde se obraćam onim zemljama zbog kojih Turska čeka na vratima Evropske unije više od 50 godina. Prvo, dođite i otvorite put za Tursku u Evropskoj uniji a onda ćemo mi otvoriti put za Švedsku, kao što smo to uradili za Finsku", rekao je Erdogan uoči odlaska za Viljnus i dodao da će svoj poziv ponoviti na samitu NATO-a.
Portparol Evropske komisije rekao je da su proširenje NATO-a i EU "odvojeni procesi".
"Proces pristupanja svakog kandidata zasnovan je na zaslugama svake zemlje pojedinačno", rekao je portparol i dodao da se ta dva procesa ne mogu povezivati.
Stejt department je u ponedeljak saopštio da turske aspiracije da se pridruži EU ne bi trebalo da budu prepreka za članstvo Švedske u NATO.
"To su dva odvojena pitanja", rekao je novinarima portparol Metju Miler.
Na pitanje da prokomentariše Erdoganovu izjavu, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao da da podržava članstvo Turske u EU, ali da je Švedska već ispunila uslove za članstvo u NATO-u.
"I dalje je moguće imati pozitivnu odluku o Švedskoj u Viljnusu", rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.
Švedska i Finska su prošle godine podnijele zahtjeve za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu, nakon što su zbog ruske invazije na Ukrajinu odustale od višedecenijske politike vojne neutralnosti.
Finska je u aprilu postala članica, dok Turska i Mađarska blokiraju članstvo Švedske. Stokholm je radio na tome da se zapadnoj vojnoj alijansi pridruži na samitu u Viljnusu.
Erdogan je rekao da pristupanje Švedske zavisi od primjene dogovora postignutog prošlog ljeta, tokom samita u Madridu, i poručio da niko ne bi trebalo da očekuje kompromise od Ankare.
Turska smatra da Švedska nije uradila dovoljno protiv osoba za koje Turska smatra da su teroristi, uglavnom članova zabranjene Kurdistanske radničke partije (PKK) koju Ankara, Brisel i Vašington smatraju terorističkom organizacijom.
Turski lider je takođe istakao da bi kraj rata Ukrajine i Rusije olakšao proces pristupanja Kijeva NATO-u.
