Šest članica EU upozorilo je da se broj lažinh azilanata iz regiona Zapadnog Balkana u posljednjih osam mjeseci, u odnosu na prošlu godinu, povećao za više od 60 posto. Ukoliko države regiona ne preduzmu hitne mjere da se povećan talas lažnih azilanata iz tog pravca ne zaustavi, suočiće se sa ponovnim uvodjenjem viza, potvrdjeno je u Evropskoj komisiji:
"Primili smo pismo od šest članica EU saopštenje u kojem ministri unutrašnjih poslova iskazuju zabrinutost činjenicom da se mnoge evropske članice suočavaju sa ozbiljnim povećanjem broja ljudi koji dolaze iz zemalja ZB koje su tek dobile bezvizni režim, ljudi koji dolaze tražeći azil. U pismu oni traže da se o tom problemu raspravlja na narednom Savjeta ministara unutrašnjih poslova 25. i 26. oktobra, gdje će Komisija prezentovati izvještaj o stanju u toj oblasti i gdje traže da se, što je prije moguće, dogovori sigurnosna mjera koja će im dozvoliti da ponovo uvedu vize u slučaju ozbiljnog krsenja bezviznog rezzima," rekao je
portparol Evropske komisije, Mikele Čerkone.
Alarmatnu situaciju potvrdjuje i izvjestiteljka Evropskog parlamenta za bezvizni režim, Tanja Fajon:
"Posljednjih nekoliko dana čujemo mnogo kritika iz pet-šest država članica EU da je bezvizni režim za sve države ZB ozbiljno ugrožen. Više od 14 hiljada ljudi je tražilo azil sa tog područja u pet evropsih članica tokom proteklih osam mjeseci što je više za preko 60 posto u odnosu na prošlu godinu i broj azilanata iz BiH i Albanije gotovo dostiže one iz Srbije i Makedonije. To je rezlog za ozbiljnu zabrinutost ".
"Mi smo ozbiljno zabrinuti jer je situacija sve ozbiljnija. Komesarka Malmstrom je više puta naglasila da je bezvizni režim za zemlje Zapadnog Balkana veliko dostignuće, sloboda, ali ide sa velikom odgovornošću. A sada je krajnje vrijeme za te države, vlade i gradjane da dokažu da mogu da nose tu veliku odgovornost." dodao je portparol EK, Mikele Čerkone.
Nije ovdje riječ samo o zabrinutosti. Uskoro će parlament odobriti mjere kojima će članicama Unije biti dozvoljeno da ponovo uvedu vize - prvo na 6 mjeseci, a ako ni to ne bude davalo rezultate, država koja krši sporazum će biti stavljena na crnu listu, odakle će biti teško ponovo se vratiti medju zemlje u čiji sistem Unija ima povjerenja.
"Primili smo pismo od šest članica EU saopštenje u kojem ministri unutrašnjih poslova iskazuju zabrinutost činjenicom da se mnoge evropske članice suočavaju sa ozbiljnim povećanjem broja ljudi koji dolaze iz zemalja ZB koje su tek dobile bezvizni režim, ljudi koji dolaze tražeći azil. U pismu oni traže da se o tom problemu raspravlja na narednom Savjeta ministara unutrašnjih poslova 25. i 26. oktobra, gdje će Komisija prezentovati izvještaj o stanju u toj oblasti i gdje traže da se, što je prije moguće, dogovori sigurnosna mjera koja će im dozvoliti da ponovo uvedu vize u slučaju ozbiljnog krsenja bezviznog rezzima," rekao je
portparol Evropske komisije, Mikele Čerkone.
Alarmatnu situaciju potvrdjuje i izvjestiteljka Evropskog parlamenta za bezvizni režim, Tanja Fajon:
"Posljednjih nekoliko dana čujemo mnogo kritika iz pet-šest država članica EU da je bezvizni režim za sve države ZB ozbiljno ugrožen. Više od 14 hiljada ljudi je tražilo azil sa tog područja u pet evropsih članica tokom proteklih osam mjeseci što je više za preko 60 posto u odnosu na prošlu godinu i broj azilanata iz BiH i Albanije gotovo dostiže one iz Srbije i Makedonije. To je rezlog za ozbiljnu zabrinutost ".
"Mi smo ozbiljno zabrinuti jer je situacija sve ozbiljnija. Komesarka Malmstrom je više puta naglasila da je bezvizni režim za zemlje Zapadnog Balkana veliko dostignuće, sloboda, ali ide sa velikom odgovornošću. A sada je krajnje vrijeme za te države, vlade i gradjane da dokažu da mogu da nose tu veliku odgovornost." dodao je portparol EK, Mikele Čerkone.
Nije ovdje riječ samo o zabrinutosti. Uskoro će parlament odobriti mjere kojima će članicama Unije biti dozvoljeno da ponovo uvedu vize - prvo na 6 mjeseci, a ako ni to ne bude davalo rezultate, država koja krši sporazum će biti stavljena na crnu listu, odakle će biti teško ponovo se vratiti medju zemlje u čiji sistem Unija ima povjerenja.