U glavnom gradu Slovačke, koja do kraja godine predsjedava EU, sjutra počinje dvodnevni neformalni samit evropskih lidera koji će se, kako je najavljeno, baviti budućošću Unije. Pred njima je pitanje odlaska Velike Britanije, bezbjednosni izazovi i kako uspješno prebroditi nagomilane krize i izazove.
Kriza nikada više, kao ni razmimoilaženja u traženju odgovora kako ih rješavati. Za Britance je izlaz u napuštanju Unije, za Madjarsku vlast podizanje žičnih ograda i "zaštita hrišćanskog duha Evrope", dok Brisel nastoji da nadje tačku oko koje, kada je budućnost Unije u pitanju, ima najmanje razmimoilaženja.
Razgovor o budućnosti je potreban, neophodan. O budućnosti je pred samit govorio i predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker, uvjeren da krize traže snažniji evropski odgovor, više Evrope u nacionalnim vladama i njihovim planovima. Medjutim, prvo pitanje na koje Evropljani još uvijek nisu našli odgovor je: kako je došlo do Bregita? Po Junkeru razloge treba tražiti na obje strane.
"Naravno, Bregzit znači da nešto nije u redu sa EU, ali Bregzit takodje znači da nešto nije u redu sa Velikom Britanijom."
O Bregzitu se ozbiljne rasprave tek očekuju, a ostatak Unije mora da vidi kako dalje jer svima je jasno da je vrijeme za rasprave i jalova promišljanja davno već potrošeno.
"Ja zato predlažem pozitivnu agendu. Konkretne evropske akcije za narednih 12 mjeseci, zato što vjerujem da je narednih 12 mjeseci odlučujuće ako želimo da ponovo ujedinimo našu Uniju. Ako želimo da premostimo podjele izmedju istoka i zapada, koje su se posljednjih mjeseci produbile. Ako to želimo, moramo biti brzi i odlučni, ako želimo d pokažemo svijetu da je Evropska unija još uvijek snaga sposobna da zajednički djeluje. Poslao sam pisma sa tom porukom predsjedniku Evropskog parlamenta i predsjedavajućem EU. Narednih 12 mjeseci je ključno da stvorimo bolju Evropu".
Mnogo je planova na stolu, mnogi se tek rade, ali suština je: započeti pregovore o razvodu sa Velikom Britanijom što prije, udvostručiti investiranje u razvoj i zapošljavanje, digitalizacija i slobodan pristup internetu u svim evropskim gradovima, a kada je bezbjednost u pitanju, u Briselu su uvjereni da će u budućnosti Amerika, kao ključna evropska saveznica, biti manje angažovana u podršci Starom kontinentu. Zato se predlaže objedinjavanje evrpskih bezbjednosnih i vojnih potencijala, ali u punom saglasju sa Alijansom, kojoj pripada i najveći broj evropskih članica.
"Ovdje u Bratislavi moramo da uvjerimo naše gradjane da smo naučili lekciju iz Bregzita i da jesmo u stanju da vratimo stabilnost i osjećaj bezbjednosti", naglasio je predsjednik Evropskog Savjeta, Donald Tusk.