Danas je i zvanično propao pokušaj Evropske komisije da pridobije države članice na usvajanje taksi na finansijske transakcije, čime bi, vjeruju zagovornici, milijarde eura milijarde eura došle u ispražnjene državne kase. Umjesto toga, ostavljena je teoretska mogućnost da takse uvedu samo zainteresirane države. Medjutim, realna je opasnost da bi tako parcijalno realizovani pokušaj objedinjavanja finansijskog tržišta izazvao još veću zbrku u ionako komplikovanoj i teškoj situaciji u kojoj se nalaze EU finansije.
Čvrst stav protivnika uvodjenja takse na finansijske transakcije unutar EU, rezultirao je danas i zvaničnom potvrdom da je taj prijedlog skinut sa stola ministara finansija. Već neko vrijeme, izvjestan broj evropskih država podržava Evropsku komisiju u prijedlogu da se naplaćuje 0,1 posto takse na transakcije berzovnog tržišta i 0,01 posto na derivate, čime bi se ozbiljno popravilo stanje nacionalnih budžeta. Neko je izračunao, da bi, da se kojim slučajem održala ideja o evropskim taksama na finansijske transakcije, do 2020-te evropske države plaćale tek 50 posto sadašnjih suma eura u evropski budžet.
Primjera radi, za Njemačku bi to bilo gotovo 11 milijardi eura manje, za Italiju 6 i po milijardi..Ukupna ušteda do 2020 bi bila oko 81 milijardu eura. Medjutim, protivnici tog prijedloga, medju kojima su bili najglasniji Britanci i Švedjani, upozoravali su da bi takse otjerale finansijske firme sa područja EU i, ukupno, podigle troškove poslovanja.
“Mislim da takse na finansijske transakcije imaju negativne posljedice po razvoj, povećaće troškove poslovanja i sasvim je jasno da će posljedice biti negativne po rast, zapošljavanje i plate. Naravno, šteta je manja ako manje evropskih država to budu primjenjivale, ali ako bude teškoća, i mi ćemo ih osjetiti”, kazao je švedski ministar finansija, Anders Borg.
Za sada, na stolu je ostala ideja da se pokuša naći neko srednje rješenje kojim bi se i kontrolisale finansijske transakcije, ali i koje bi zadovoljilo evropsku 27-icu. Do toga će se dugo čekati, ako ikada dodje, utisak je posmatrača skupa.
Što se tiče dežurnih budžetskih problema evropskih članica, uz Grčku, od čije se vlade čekaju garancije da će ispostovati ranije dogovoreno, Španija još nije zvanično izašla sa svotom koja joj treba za spas banaka. Medjutim, obrisi potrebne finansijske pomoći se naslućuju.
"Kao rezultat istraživanja nezavisnih eksperata u bankarskom sektoru, pokazalo se da su za rekapitalizaciju potrebne izmedju 51 i 62 milijarde eura. Medjutim, konačne cifre bi trebale biti poznate do kraja septembra, a preliminarni rezultati do kraja narednog mjeseca. Pozivamo Španiju da provede ambicioznu strategijukoja se mora brzo primjeniti. U tom kontekstu, očekujemo da nam vlasti u Madridu do narednog ponedjeljka pošalju i formalni zahtjev za finansijsku pomoć", kazao je šef euro-grupe, Žan Klod Junker.
I konačno, čini se da je za euro i cijelu Uniju jedini izlaz u većoj povezanosti ekonomske i fiskalne politike. To potvrdjuju i medjunarodni autoriteti.
“Prije svega, jasno vidimo da su prisutne dodatne tenzije i i akutni stres i kod banaka i kod euro-evropskih država. Medjunarodni monetarni fond vjeruje da odlučan i plodonosan korak prema kompletiranju evropske monetarne unije može da vrati povjerenje u cijeli sistem”, naglasila je predsjednica Medjunarodnog monetarnog fonda, Kristin Lagard.
Sve su ovo teme za skori skup šefova država ili vlada EU. Ukoliko oni propuste šansu da stave tačku na krizu koja već predugo traje, upozoravaju eksperti, posljedice bi mogle biti nesagledive i teško da će se zaustaviti na granicama Unije.
Čvrst stav protivnika uvodjenja takse na finansijske transakcije unutar EU, rezultirao je danas i zvaničnom potvrdom da je taj prijedlog skinut sa stola ministara finansija. Već neko vrijeme, izvjestan broj evropskih država podržava Evropsku komisiju u prijedlogu da se naplaćuje 0,1 posto takse na transakcije berzovnog tržišta i 0,01 posto na derivate, čime bi se ozbiljno popravilo stanje nacionalnih budžeta. Neko je izračunao, da bi, da se kojim slučajem održala ideja o evropskim taksama na finansijske transakcije, do 2020-te evropske države plaćale tek 50 posto sadašnjih suma eura u evropski budžet.
Primjera radi, za Njemačku bi to bilo gotovo 11 milijardi eura manje, za Italiju 6 i po milijardi..Ukupna ušteda do 2020 bi bila oko 81 milijardu eura. Medjutim, protivnici tog prijedloga, medju kojima su bili najglasniji Britanci i Švedjani, upozoravali su da bi takse otjerale finansijske firme sa područja EU i, ukupno, podigle troškove poslovanja.
“Mislim da takse na finansijske transakcije imaju negativne posljedice po razvoj, povećaće troškove poslovanja i sasvim je jasno da će posljedice biti negativne po rast, zapošljavanje i plate. Naravno, šteta je manja ako manje evropskih država to budu primjenjivale, ali ako bude teškoća, i mi ćemo ih osjetiti”, kazao je švedski ministar finansija, Anders Borg.
Za sada, na stolu je ostala ideja da se pokuša naći neko srednje rješenje kojim bi se i kontrolisale finansijske transakcije, ali i koje bi zadovoljilo evropsku 27-icu. Do toga će se dugo čekati, ako ikada dodje, utisak je posmatrača skupa.
Što se tiče dežurnih budžetskih problema evropskih članica, uz Grčku, od čije se vlade čekaju garancije da će ispostovati ranije dogovoreno, Španija još nije zvanično izašla sa svotom koja joj treba za spas banaka. Medjutim, obrisi potrebne finansijske pomoći se naslućuju.
"Kao rezultat istraživanja nezavisnih eksperata u bankarskom sektoru, pokazalo se da su za rekapitalizaciju potrebne izmedju 51 i 62 milijarde eura. Medjutim, konačne cifre bi trebale biti poznate do kraja septembra, a preliminarni rezultati do kraja narednog mjeseca. Pozivamo Španiju da provede ambicioznu strategijukoja se mora brzo primjeniti. U tom kontekstu, očekujemo da nam vlasti u Madridu do narednog ponedjeljka pošalju i formalni zahtjev za finansijsku pomoć", kazao je šef euro-grupe, Žan Klod Junker.
I konačno, čini se da je za euro i cijelu Uniju jedini izlaz u većoj povezanosti ekonomske i fiskalne politike. To potvrdjuju i medjunarodni autoriteti.
“Prije svega, jasno vidimo da su prisutne dodatne tenzije i i akutni stres i kod banaka i kod euro-evropskih država. Medjunarodni monetarni fond vjeruje da odlučan i plodonosan korak prema kompletiranju evropske monetarne unije može da vrati povjerenje u cijeli sistem”, naglasila je predsjednica Medjunarodnog monetarnog fonda, Kristin Lagard.
Sve su ovo teme za skori skup šefova država ili vlada EU. Ukoliko oni propuste šansu da stave tačku na krizu koja već predugo traje, upozoravaju eksperti, posljedice bi mogle biti nesagledive i teško da će se zaustaviti na granicama Unije.