Danas su 23 članice EU stavile potpise na formiranje stalne odbrambene evropske strukture koja bi trebala da koordinira odbranu članica Unije, racionalnije korištenje raspoloživog, zajednička ulaganja u istraživanje i odbrambene projekte. Ukoliko ne bude dupliranja, NATO podržava inicijativu, nadajući se većem evropskom ulaganju u odbranu i jačanju evropske komponente unutar Saveza. Na strateškom planu, Evropljani nemaju straha od ruskog uticaja na Zapadnom Balkanu jer, kako kažu, evropsko prisustvo u regionu je snažnije od bilo kojeg drugog.
Kada zaživi, Evropski fond za odbranu, koji je danas dobio podršku većine članica, biće oko 5 milijardi eura godišnje, a koristiće se za zajednička istraživanja, razvojne projekte na polju odbrane i nabavku odbrambenih sredstava. Ipak, niko ne govori o "evropskoj vojsci", već o boljoj koordinaciji, upotrebi već raspoloživog i fokusu na zajedničkom cilju - evropskoj bezbjednosti. Gotovo godinu i po lobiranja Visoke predstavnice EU danas je donijelo rezultat.
"Glavna vijest danas je potpisano pismo namjere 23 evropske članice, koje stiže nakon nešto duže od godinu dana ozbiljnog posla, a kojim se potvrdjuje zajednička namjera da se započne saradnja na trajnoj odbrambenoj strukturi EU. Ovo je istorijski dan jer je po prvi put iskorištena i mogućnost kakvu nam dopušta Lisabonski sporazum. Velike ambicije sada treba pretvoriti u konkretne rezultate. Ovo nije zatvoreni klub, i države koje sada nisu potpisale ovaj sporazum, mogu nam se pridružiti u narednim sedmicama, uz isti nivo ambicija", rekla je visoka predstavnica EU, Federika Mogerini.
Medju onima koji nisu ušli u klub je i Velika Britanija, ozbiljno zauzeta izlaskom iz evropskih struktura, uz činjenicu da London od začetka ideje o evropskoj odbrani izražava sumnju da bi ta struktura bila konkurencija NATO. Članstvo ne, saradnja da, kažu Britanci.
Za prvog čovjeka vojnog saveza, medjutim, evropska odbrana jeste dobra vijest, tim prije što će odlaskom Velike Britanije iz EU gotovo 80 odsto finansiranja NATO dolaziti od strane ne-evropskih članica, što Evropi naglašava potrebu razvijanja vlastite odbrane, koja vojnom savezu neće biti konkurencija, već komplementaran partner.
"To može da osnaži evropsku odbranu, što je dobro za Evropu ali dobro i za NATO. Snažnija evropska odbrana nam može pomoći da povećamo evropska izadvajanja za odbranu, osnažiti mogućnosti, kao i saradnju unutar Alijanse. Ovo je i jačanje evropske komponente unutar NATO. Pozdravljam i činjenicu da su evropski lideri podvukli kako evropska odbrana ne treba da bude dupliranje sa NATO, već evropski doprinos", istakao je generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg.
Gdje je u svemu tome Zapadni Balkan i da li su Evropljani, sa strateške strane, zabrinuti uticajem Rusije, prvenstveno na Srbiju?
"Budućnost cijelog regiona jeste u EU, želimo da Zapadni Balkan saradjuje kao region, svaka od država ima svoje specifičnosti, ali sve one imaju jasan put ka članstvu. Zato nisam zabrinuta mogućim uticajem i prisustvom bilo kojeg drugog partnera u regionu, jer sam sama vidjela, kada je EU tamo, a tamo je sa svom svojom snagom, tada niko drugi nema snažniji uticaj od nas. Zato što je region Evropa, uz evropske granice, mi smo jedno, porodica, geografski i istorijski i kad smo i jedni i drugi principijelni, ničiji uticaj sa strane to ne može da poremeti", zaključila je Mogerini.