Nakon jučerašnjeg skupa ministara spoljnih poslova EU, danas su se u Briselu okupile njihove kolege iz domena odbrane, a frnacuski ministar odbrane Žan-Iv le Drijan aktivirao član 42.7.
Riječ je, kako je i sam ministar izjavio, prije svega o političkom činu, aktiviranju evropske podrške na ovaj način po prvi put od kako je, prije šest godina, stupio na snagu Lisabonski sporazum.
"Juče je predsjednik Francuske pozvao na stupanje na snagu člana 42.7 Lisabonskog sporazuma i ovlastio mene da to prenesem skupu ministara odbrane EU. Cijenim to da su baš svi ministri rekli da nije samo Francuska, već da cijela Evropa ugrožena i da smo danas svi Francuzi. Bila je i jednoglasna podrška pozivanju na snagu ovog člana Lisabonskog sporazuma, aktiviranog po prvi put od kako evropski ugovor postoji. Ovo je, prije svega, politički korak. To nam omogućava da sada u bilateralnim razgovorima konkretizujemo ovo opredjeljenje u konkretnu akciju", rekao je francuski ministar odbrane Žan-Iv le Drijan.
Skupu je prisustvovao i generalni sekretar NATO-a kojem je, sasvim prirodno, upućeno pitanje - zašto Francuska, kao članica NATO-a, nije tražila aktiviranje člana 5 NATO sporazuma koji kaže da napad na jedni članicu Alijanse znači napad na cijeli vojni savez?
"Nije bilo zvaničnog poziva da se aktivira član 5 NATO sporazuma, ali su brojne NATO članice ponudile Francuskoj podršku i pomoć. To radimo na različite načine, ne samo razmjenom obavještajnih podataka, boreći se, u saradnji sa Francuskom, protiv Islamske države. Amerika, kao najveća saveznica Alijanse, predvodi koaliciju u toj borbi, a tu je i Turska, takodje naša članica, jedan od ključnih saveznika u borbi protiv terorista. NATO članice na različite načine podržavaju tu borbu", objasnio je generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg.
Slijede sada odvojeni razgovori francuske strane sa svakom od evropskih članica kako bi se utvrdila konkretna podrška Parizu svake od njih. Izvori govore da će Francuzi tražiti podršku za svoje akcije u Siriji Iraku ali i u Africi, zavisno kakvim kapacitetima raspolažu pojedine evropske države.
Naredni korak je vanredni skup ministara unutrašnjih poslova EU, zakazan za kraj sedmice u Briselu, gdje će se razmatrati evropske mjere pojačanja bezbjednosti. Očekuje se da će ministri donijeti mjere na polju razmjene podataka o putnicima koji putuju evropskim prostorom, osnaženja vanjskih granica, praćenju finansiranja terorista, a nezvanično se saznaje da će Pariz na tom skupu tražiti privremenu, ali hitnu suspenziju Šengena.