Linkovi

 
Novi francuski predsednik obećava teške razgovore na prvom sastanku sa Putinom

Novi francuski predsednik obećava teške razgovore na prvom sastanku sa Putinom


Arhiva - Francuski predsednik Emanuel Makron u Elisejskoj palati u Parizu, Francuska, 23. maja 2017.
Arhiva - Francuski predsednik Emanuel Makron u Elisejskoj palati u Parizu, Francuska, 23. maja 2017.

Novi francuski predsednik, Emanuel Makron, obećava teške razgovore na svom prvom sastanku sa Vladimirom Putinom u ponedeljak, nakon izborne kampanje tokom koje je njegov tim optuživao ruske medije da pokušavaju da se umešaju u demokratski proces.

Makron, koji je preuzeo dužnost pre dve nedelje, kaže da je dijalog sa Rusijom vitalan po pitanju više međunarodnih sporova. Ipak, odnosi su bili opterećeni nepoverenjem, dok Pariz i Moskva podržavaju suprotstavljene strane u građanskom ratu u Siriji i u konfliktu u Ukrajini.

Nakon upravo završenih razgovora sa zapadnim kolegama na sastanku NATO u Briselu i samitu G7 na Siciliji, Makron će ugostiti ruskog predsednika u Versajskoj palati pokraj Pariza.

Usred barokne raskoši, Makron će iskoristiti izložbu posvećenu ruskom caru Petru Velikom u bivšoj kraljevskoj palati kako bi pokušao da postavi francusko-ruske odnose na nov početak.

"Neophodno je razgovarati sa Rusijom, jer postoji veći broj međunarodnih tema koje neće biti rešene bez dijaloga sa njima", rekao je Makron.

"Biću zahtevan u svojoj razmeni sa Rusijom", rekao je novinarima 39-ogodišnji predsednik u subotu na kraju smita G7, na kome su se zapadni lideri složili da razmotre nove mere protiv Rusije ukoliko se situacija u Ukrajini ne bude popravila.

Zategnuti odnosi pod Olandom

Odnosi između Pariza i Moskve bili su sve zategnutiji pod bivšim predsednikom Fransoa Olandom. Putin, star 64 godine, otkazao je svoju poslednju posetu u oktobru, nakon što je Oland rekao da bi se sa njim samo sastao zbog razgovora o Siriji.

Arhiva - Ruski predsednik Vladimir Putin (desno) sluša francuskog predsednika Fransoa Olanda nakon završetka konferencije za novinare u Moskrvi, Rusija, 26. novembra 2015. Usled gorkog razdora zbog Sirije, Putin je odlagao posetu Francuskoj dok je Oland još bio na funkciji.
Arhiva - Ruski predsednik Vladimir Putin (desno) sluša francuskog predsednika Fransoa Olanda nakon završetka konferencije za novinare u Moskrvi, Rusija, 26. novembra 2015. Usled gorkog razdora zbog Sirije, Putin je odlagao posetu Francuskoj dok je Oland još bio na funkciji.

Kasnije, tokom izborne kampanje u Francuskoj, Makronov štab optužio je Ruse za hakovanje i širenje dezinformacija i u jednom trenutku odbio da akredituje ruske državne medije Sputnjik i Raša tudej, za koje su tvrdili da šire rusku propagandu i lažne vesti.

Dva dana pre izbora 7. maja, Makronov tim je saopštio da su hiljade hakovanih mejlova njegove kampanje postavljeni onlajn, nakon curenja informacija za koje su njujorški analitičari rekli da bi mogle da imaju veze sa grupom povezanom sa ruskom vojnom obaveštajnom službom.

Moskva i odvojeno RT odbacili su optužbe za mešanje u izbore.

Putin je takođe ponudio Makronovoj oponentkinji, ekstremnoj desničarki Mari le Pen, pun publicitet kada je pristao da je primi mesec dana pre prvog kruga izbora.

Makron je ubedljivo pobedio Le Penovu, koja se otvoreno divila Putinu, da bi mu kasnije ruski predsednik u čestitci poručio da želi da nesporazume ostavi po strani i da radi sa njim.

Olandov bivši savetnik za diplomatiju, Žak Audiber, primetio je da je Putin isključen iz onoga što je bilo Grupa osam nacija nakon što su se odnosi sa Zapadom pogoršali. Zakazivanje sastanka tako brzo nakon samita G7, mudar je potez Makrona.

"Putin voli te velike simbolične stvari. Mislim da je sjajna politička šansa, izbor lokacije je perfektan", rekao je on za C njuz TV. "Dodaje malo veličine dobrodošlica Putinu u Versaju".

Versajska izložba seća se posete Petra Velikog, koji je bio poznat po svom evropskom ukusu, Francuskoj pre 300 godina

XS
SM
MD
LG