U najnovijem izvještaju Freedom House upozorava da ekonomski problemi prijete stabilnosti u državama bivšeg Sovjetskog saveza. Kako navodi ova organizacija za ljudska prava, situcija je "na ivici" u Rusiji, Azerbejdžanu, Bjelorusiji, Kazahstanu, Uzbekistanu, Tadžikistanu i Turkmenistanu.
Zemlje Balkana i pored procesa evropskih integracija Crne Gore i Srbije, kandidatskog statusa Albanije i Makedonije, te potencijanih kandidatura BiH i Kosova, usporile su sa reformama ili ih čak i zaustavile, generalna je ocjena.
Balkan: Jaki lideri kontrolišu sve, partije zarobile državu
Dvadeset godina nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, 16 godina od intervencija NATO na Kosovu, za politiku EU na Zapadnom Balkanu može se reći da je uspješna - nema rata.
Srbija i Crna Gora su počele pristupanje EU, Albanija i Makedonija su kandidati, BiH i Kosovo potencijalni kandidati.
Ipak, demokracija u balkanskim državama posljednjih šest godina je u stalnom opadanju u odnosu na razdoblje od 2004. do 2010, kada su te države bilježile uspon.
Glavna dilema EU je kako osigurati stabilnost na Balkanu i istovremeno natjerati države toga djela Evrope da se mijenjaju u skladu s evropskim normama. Dayton je, naglašava Fredom House, donio mir u BiH, ali istodobno složen politički sustav koji nije stvorio funkcionalnu državu, ali jest dodatno pojačao etničke podjele.
BiH funkcionira kao niz etničkih feuda, a Republika Srpska kao jedan od entiteta odbacuje legitimitet državnih institucija.
Strategija EU o proširenju bila je da se te razlike stave po strani i u prvi plan istaknu društvene i ekonomske reforme, ali pitanje je koliko je moguće reforme ostvariti bez promjene poltičkog sistema koji je donio Daytonski mirovni sporazum, ističe Freedom House.
Bh. vlasti su bile nesposobne u rješavanju opstrukcije zakona i endemske korupcije.
Projekt menadžer nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa Adis Arapović smatra da se uspostava pravne države opstruira, a političke elite neometano vladaju svim sferama života.
"To je je moguće sve dokle postoji ovakav političko pravni poredak. Elita tako legalnim putem može ovladati cjelokupnim javnim dobrom i onda ga raznim manpulicijama pretvoriti u pojedinčani, lični interes. Nije čudo što se od svih reformi najmanje otišlo u onima koje bi trebale osigurati vladavinu prava, jer bez nje nema ni drugih reformi”, konstatira Arapović.
EU priznaje Kosovo kao potencijalnog kandidata za članstvo, ali i dalje izbjegava priznanje državnosti Kosova.
U Makedoniji, Crnoj Gori i u Srbiji, moćne političke figure pokušavaju uvjeriti EU da zaboravi njihovo ranije ponašanje "jer nema boljih političara od njih samih".
Tako u Srbiji premijer Aleksandar Vučić naglašava da je on jedina osoba koja može držati po strani radikalne nacionaliste, kako bi EU blagonaklono gledala na njegov pritisak prema nezavisnim medijima. Uz to, suradnja, i način rješavanja migrantskog vala dala mu je dodatnu pregovaračku moć s EU.
Izabela Kisić iz Helsinškog odbora Srbija pojašnjava kako trenutna izborna kampanja potvrđuje da nije napravljen nikakav otklon od srpskog nacionalizma i nacionalnog projekta.
"Niko se od toga nije distancirao i mi danas imamo jednu etnocentrističku državu i autoritarno društvo puno konformizma i oportunizma. Nezavisne institucije su danas mnogo ćutljivije nego su bile pre godinu dana. Imali smo čak i snažnu kampanju protiv njih u medijima. Dijalog vlasti s njima se često svodi isključivo na tehničko, a ne na suštinski nivo. Mi zapravo živimo u jednom autoritarnom društvu s autoritarnom vlašću", kaže Kisić.
Crnogorski premijer Milo Đukanović koji "de facto" vlada od 1991. doveo je zemlju na prag NATO-a i nastavlja s otvaranjem novih poglavlja u pregovorimna sa EU, iako njegova vlada nije formirala nezavisno antikorupcijsko tijelo i iako javne nabavke nisu transprantne.
Edin Koljenović iz nevladine organizacije "Građanska alijansa" ističe kako je izvještaj Freedom Housa zabrinjavajući jer Crna Gora, ne samo da ne tapka u mjestu, već se vraća na stanje koje je bilo 2004.
"Mi smo društvo koje još nije konsolidovalo demokratske institucije. One su i dalje ovisne, kako od pojedinaca, tako i od političkog utjecaja. One se trebaju osloboditi tog utjecaja, ali važna je i borba s organizovanim kriminalom i korpcijom. U procesu reformi dolazimo do momenta kada moramo očekivati konkretne rezultate, a to znači podizanje optužnica protiv vrlo bitnih ljudi, značajnih političkih ličnosti koji su direkno odgovorni za stanje u društvu, za brojne štetne ugovore, štetne privatizacije i to je ono što konačno mora imati svoj epilog", smatra Koljenović.
U Makedoniji, bivši premjer Nikola Gruevski, usprskos optužbama za izbornu krađu, korupciju, prevare, što je dovelo do najvećih protesta građana, po svemu sudeći mogao bi se vratiti na vlast na prijevremenim izborima najavljenim za jun ove godine.
Bojan Maričić iz makedonskog Centra za evropsko obrazovanje kaže da "Makedonija ima kontinuiran pad u izvještajima Freedom House o demokraciji". No, dodaje, problem "je u tome što se ti izvještaji ne uzimaju ozbiljno u društvu i institucijama".
"Tretira ih se kao osobni stav, pogled pojedinca ili kao propaganda, tako da izvještaj neće uzrokovati veliku promjenu, jer mi dobro znamo da zaostajemo u pogledu slobode medija i vladavine prava. A to najbolje pokazuje i trenutna apsurdna i kaotična situaciju oko raspisivanja i održavanja izbora", rekao je Maričić.
Vesna Teršelič, voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta, smatra da je zabrinjavajuće što se demokratske institucije u Hrvatskoj još uvijek grade i nisu se stabilizirale.
"Pod novom vladom možemo očekivati još gore ocjene zbog dodatnih pristisaka na medije i na organizacije civilnog društva, i zbog ograničavanje slobode govora", smatra Teršelič.
Mir bez napretka na Balkanu vodi u stagnaciju
Održiv mir na Balkanu nije mali napredak, ali mir bez napretka vodi u potencijalno opasnu stagnaciju. Velika stopa nezaposlenosti, posebno među mladima, tjera mnoge da napuste svoje zemlje u potrazi za radnim mjestom u EU. Trajno rješenje bi bilo da Unija shvati da je na Balkanu važno imati nezavisne medije, punu vladavinu prava i dobro upravljanje državom, prije svih kratkoročnih geopolitičkih ciljeva.
Euroazija "na ivici"
Sa druge strane, zemlje bivšeg Sovjetskog saveza, prema ocjeni Freedom Housa, su "na ivici” i tim dikaturama zbog velikih ekonomskih problema uzrokovanih padom cijene nafte prijeti nestabilnost.
Sedam od 15 država vode diktatori koji su na vlasti najmanje 10 godina. Najveći pad u tom velikom evoazijskom dijelu svijeta pripisujue se povratku autoritarizama pod Vladimirom Putinom u Rusiji.
"Ogoljeni zagrljaj autokratije" Vladimira Putina produbio se u 2015, konstatuje se u izvještaju ove organizacije za ljudska prava.
Rastući populizam u EU
Osim ovih problematičih država, Freedom House upozorava da Evropskoj uniji zbog neuspjeha da zajednički odgovori na izbjegličku krizu prijeti nagli rast populizma, koji je otvorio vrata ksenofobiji i nacionalizmu, posebno u Centralnoj Evropi.
Freedom House navodi da su se sedmorica vodećih političara u tom regionu pridružili mađarskom premijeru Viktoru Orbanu u korištenju ksenofobične retorike koja osuđuje i kritikuje migrante, čime poziciraju sami sebe kao navodne zaštitnike svojih država "i hrišćanskog identiteta naspram muslimanske 'invazije'".
Obnova nacionalizama, kao i erozija slobode kretanja i drugih fundamentalnih principa, prijete konsolidaciji demokratija Istočne Evrope, ali i cijelom evropskom projektu, upozoravaju u Freedom Housu.