Organizacija “Fridom Haus” je u novom izvještaju o državama u tranziciji ocijenila da se u većini zemalja na Balkanu i dalje bilježi samo povremeni napredak po pitanju indikatora kojima se mjeri stanje demokratije, ali i navela da su prošle godina zabilježena pozitivna kretanja. Od država u regionu, Kosovo i Albanija su povećali rejting, dok je ostatak zemalja uglavnom zadržao stare pozicije.
U izvještaju, koji obuhvata 29 država, Fridom Haus kao pozitivne događaje na Balkanu izdvaja pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji i istorijski dogovor Srbije i Kosova.
„Nadamo se da će to poboljšati odnose Srbije i Kosova i omogućiti veću autonomiju za Srbe na sjeveru Kosova. Njihova sposobnost da nastave taj nivo dijaloga, jednog dana možda i bez direktne uloge Brisela, je nešto čemu se svi nadamo. Mislim da se to neće odmah dogoditi zbog političkih ineteresa različitih grupa, što otežava napredak“, kaže
Silvana Habdank Kolačkovska, direktor projekta "Države u tranziciji".
Organizacija ipak ocjenjuje da disfunkcionalne vlade nastavljaju da obaraju demokratski rejting cjelokupnog regiona u kojem, kako se navodi, i dalje nema konsolidovanih demokratskih režima, pa čak ni u Hrvatskoj. Na skali od jedan do sedam, na kojoj je jedinica za države sa najrazvijenijom demokratijom, a sedam za autoritarne režime, Srbija je najbolje rangirana na Balkanu sa ocjenom 3,64. Slijedi Hrvatska sa ocenom 3,68, zatim Crna Gora sa 3,86, pa Makedonija sa ocenom 4,00, Albanija 4,18, Bosna i Hercegovina sa 4,43 i Kosovo 5,14.
“Poslednjih nekoliko godina, trend na Balkanu karakterisala je stagnacija. Zemlje su postigle izuzetan napredak u protekloj deceniji, a onda je došlo da zastoja u implementacije reformi. Prošle godine su međutim zabilježeni neznatni nagovještaji napretka u nekoliko zemalja, prvenstveno Kosovu i Albaniji“, kaže Silvana Kolačkovska.
„Bili smo svjedoci produktivnih razgovora o statusa Srba na Kosovu i mirnog prenosa vlasti nakon izbora u Albaniji što je doprinijelo poboljšanju stanja u tim zemljama. Situacija nije tako dobra u Makedoniji, koja se ponovo nalazi u kategoriji tranzicionih režima, nakon što je izašla iz te grupe prije deset godina. Posebno smo zabrinuti u pogledu medijske situacije. Nastavlja se i političko zastoj u Bosni i Hercegovini, koji onemogućava napredak u toj zemlji", saopšto je predsjednik Fridom hausa Dejvid Krejmer.
Fridom haus navodi da Evropska unija i dalje ima pozitivan uticaj na Balkanu, inače jedinom regionu u kojem je u protekloj deceniji zabilježen napredak u oblasti civilnog društva. Uprkos poboljšanju u civilnom sektoru, manjinska prava, naročito pripadnika LGBT zajednice, i dalje se osporavaju u nekoliko zemalja Zapadnog Balkana, ističe se u izvještaju.
Prema istraživanju ove organizacije, desetu godinu za redom pada prosječna ocjena demokratije u 29 zemalja, obuhvaćenih izvještajem. Rusija se navodi kao model i izvor politike koja je prošle godine dovela Evroazijski region do novog, alarmantnog nivoa represije. Prije deset godina jedna od pet osoba živjela je u autoritarnom režimu u tom području. Danas je to gotovo četiri od pet, sa tendencijom pogoršanja, poručuje Fridom Haus.
Navodi se i da je korupcija porasla u zemljama centralne i istočne Evrope, te da je polovina od 10 analiziranih članica EU - Bugarska, Češka, Mađarska, Poljska i Slovenija – zabilježila pogoršanje u toj oblasti.
U izvještaju, koji obuhvata 29 država, Fridom Haus kao pozitivne događaje na Balkanu izdvaja pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji i istorijski dogovor Srbije i Kosova.
„Nadamo se da će to poboljšati odnose Srbije i Kosova i omogućiti veću autonomiju za Srbe na sjeveru Kosova. Njihova sposobnost da nastave taj nivo dijaloga, jednog dana možda i bez direktne uloge Brisela, je nešto čemu se svi nadamo. Mislim da se to neće odmah dogoditi zbog političkih ineteresa različitih grupa, što otežava napredak“, kaže
Silvana Habdank Kolačkovska, direktor projekta "Države u tranziciji".
Organizacija ipak ocjenjuje da disfunkcionalne vlade nastavljaju da obaraju demokratski rejting cjelokupnog regiona u kojem, kako se navodi, i dalje nema konsolidovanih demokratskih režima, pa čak ni u Hrvatskoj. Na skali od jedan do sedam, na kojoj je jedinica za države sa najrazvijenijom demokratijom, a sedam za autoritarne režime, Srbija je najbolje rangirana na Balkanu sa ocjenom 3,64. Slijedi Hrvatska sa ocenom 3,68, zatim Crna Gora sa 3,86, pa Makedonija sa ocenom 4,00, Albanija 4,18, Bosna i Hercegovina sa 4,43 i Kosovo 5,14.
“Poslednjih nekoliko godina, trend na Balkanu karakterisala je stagnacija. Zemlje su postigle izuzetan napredak u protekloj deceniji, a onda je došlo da zastoja u implementacije reformi. Prošle godine su međutim zabilježeni neznatni nagovještaji napretka u nekoliko zemalja, prvenstveno Kosovu i Albaniji“, kaže Silvana Kolačkovska.
„Bili smo svjedoci produktivnih razgovora o statusa Srba na Kosovu i mirnog prenosa vlasti nakon izbora u Albaniji što je doprinijelo poboljšanju stanja u tim zemljama. Situacija nije tako dobra u Makedoniji, koja se ponovo nalazi u kategoriji tranzicionih režima, nakon što je izašla iz te grupe prije deset godina. Posebno smo zabrinuti u pogledu medijske situacije. Nastavlja se i političko zastoj u Bosni i Hercegovini, koji onemogućava napredak u toj zemlji", saopšto je predsjednik Fridom hausa Dejvid Krejmer.
Fridom haus navodi da Evropska unija i dalje ima pozitivan uticaj na Balkanu, inače jedinom regionu u kojem je u protekloj deceniji zabilježen napredak u oblasti civilnog društva. Uprkos poboljšanju u civilnom sektoru, manjinska prava, naročito pripadnika LGBT zajednice, i dalje se osporavaju u nekoliko zemalja Zapadnog Balkana, ističe se u izvještaju.
Prema istraživanju ove organizacije, desetu godinu za redom pada prosječna ocjena demokratije u 29 zemalja, obuhvaćenih izvještajem. Rusija se navodi kao model i izvor politike koja je prošle godine dovela Evroazijski region do novog, alarmantnog nivoa represije. Prije deset godina jedna od pet osoba živjela je u autoritarnom režimu u tom području. Danas je to gotovo četiri od pet, sa tendencijom pogoršanja, poručuje Fridom Haus.
Navodi se i da je korupcija porasla u zemljama centralne i istočne Evrope, te da je polovina od 10 analiziranih članica EU - Bugarska, Češka, Mađarska, Poljska i Slovenija – zabilježila pogoršanje u toj oblasti.