Hladnog i vjetrovitog dana u istočnoj Rumuniji, narednik američke vojske Čejs Vilijams poziva tim vojnika da iskoče iz helikoptera "Blackhawk" i spuste se do 25 metara udaljenog i snijegom prekrivenog tla.
“Znaš da jednostavno moraš prevazići taj strah. Jednostavno moraš prvi put preći preko te prepreke", kaže Vilijams o obuci za napad 101. vazdušno-desantne divizije, iscrpljujućem programu koji neki vojnici nazivaju "10 najtežih dana u vojsci".
Vilijams i njegove kolege vodili su desetodnevni program nekoliko puta od prošlog ljeta, kada je 4.700 vojnika iz 101. vazdušno-desantne divizije raspoređeno širom istočne Evrope, ali ova obuka bila je drugačija. Po prvi put u istoriji mogli su učestvovati i partneri iz drugih zemalja.
Među polaznicima treninga u vazdušnoj bazi Mihail Kogalniceanu tako su bili su američki, rumunski, holandski, francuski i slovački vojnici.
To je najnoviji primjer kako ova vojna divizija, raspoređena u Evropi prvi put nakon Drugog svjetskog rata, ojačava istočno krilo NATO-a kao odgovor na ruski rat u Ukrajini.
U Rumuniji, broj američkih vojnika se utrostručio sa otprilike 1.000 u januaru 2022. godine na oko 3.000 danas. Visokodometni projektil lansiran s Krima, koji je pod kontrolom Rusije, mogao bi doći do tih vojnika, smještenih uz Crno more, za oko sedam minuta, navodi pukovnik američke vojske Ed Mataides, komandant borbenog tima 2. brigade 101. divizije
"Mi smo trenutno najbliža formacija američke vojske borbama u Ukrajini", rekao je Mataides za Glas Amerike.
Od njihovog dolaska, 101. divizija se rasporedila kako bi učvrstila svoje položaje širom te zemlje, ali i u drugim državama na istočnom krilu NATO-a.
“Pripremili smo naše snage za svaku mogućnost, pa smo pojačali zaštitu oko baze Mihail Kogalniceanu. Raširili smo svoje snage, tako da nismo samo jedna meta", kaže Mataides.
Tokom vožnje helikopterom duž rumunjske obale do granice s Ukrajinom, Mataides je Glasu Amerike pokazao kako američke snage drže liniju sa NATO saveznicima.
“Približavamo se području borbenih dejstava što je moguće više, zar ne? Dakle, pripremamo se za operacije velikih razmjera", kaže ovaj komandant američke vojske. “Vježbamo na terenu na kojem bismo se mogli boriti ako budemo morali braniti NATO.”
Na isturenoj operativnoj poziciji, samo nekoliko kilometara od ukrajinske teritorije, džipovi Hamvi - od kojih su neki sposobni za nošenje protivtenkovskih projektila TOW, a drugi opremljeni teškim mitraljezima ili bacačima granata - nalazili su se na poligonu za vježbe gađanja.
Dalje prema jugu, na lokaciji na kojoj se nalaze stare poljoprivredne zgrade, američki vojnici su obučavali Rumune kako manevrisati na urbanom terenu, idući od vrata do vrata i čisteći područje od neprijatelja.
Mataides navodi da je američki tim pažljivo proučavao rusku taktiku u susjednoj Ukrajini i da je prilagodio svoju obuku s partnerima, kako bi ona bolje odgovarala onome što su vidjeli na bojnom polju.
"Upravo smo završili sa velikom serijom gađanja, gdje smo napadali rovovske linije koje izgledaju vrlo slično onome što se može vidjeti preko granice", rekao je Mataides Glasu Amerike.
Tim je takođe u neke vježbe počeo uključivati male bespilotne letjelice, obarajući sisteme "veoma slične onima koji trenutno preplavljuju bojno polje" u Ukrajini, dodao je.
Borbeni tim 2. brigade napustiće Rumuniju za nekoliko mjeseci, ali Pentagon je nedavno potvrdio da će se povećano prisustvo američke vojske u toj državi nastaviti barem do kraja godine. Mataidesov tim će zamijeniti Borbeni tim 1. brigade 101. vazdušno-desantne divizije, koji bi u Rumuniji trebao provesti devet mjeseci,
To su umirujuće vijesti za general-majora Cipriana Marina, načelnika Uprave za operacije rumunske vojske, koji kaže da želi i više američkih vojnika, kao i partnerskih obuka.
Tokom boravka 101. vazdušno-desantne divizije, rumunske snage su sa Amerikancima usavršavale svoje postojeće odbrambene vještine, dok su u slučaju obuke za vazdušni napad sticale nove sposobnosti koje kopnene snage te zemlje ranije nisu imale.
“U ratu se radi o životu i smrti, a zajednički rad čini razliku između neuspjeha i uspjeha. Tako da, ako želimo biti uspješni, moramo biti zajedno, držati se zajedno i graditi ovu međuoperabilnost”, rekao je Marin.
