Grčka koju, po svemu sudeći, čekaju još jedni parlamentarni izbori, nije zemlja koja će tako lako, kako se čuju prijetnje iz tog pravca, napustiti euro- poručeno je to nakon skupa ministara eurozone, koji je prethodio sličnom okupljanju svih ministara zaduženih za nacionalne finansijske situacije država članica EU. "Takva opcija nikada nije bila na stolu", poručio je šef eurozone, Luksemburžanin Junker, nazivajući to propagandom koja nema osnova sa realnošću.
A realnost je krajnje neizvjesna. Nakon što je propao i posljedni pokušaj partija pobjednica tek okončanih izbora u Grčkoj, tu zemlju čekaju opet izbori, vjerovatno sredinom narednog mjeseca. Da situacija bude gora, najveći pobjednici prethodnih i favoriti narednih, radikalna ljevica, je oštro protiv stabilizacijskog paketa pomoći kakav je iz Brisela ponudjen, a koji je prethodna grčka vlada i potpisala i obavezala se da će ga i provesti. Dakle, i posljednje svjetlo na dnu tunela da će Grci, za evropske milijarde, provesti radikalne reforme države i naučiti živjeti sa manje se ugasilo i sasvim razumljivo u Atini su sve snažnije krenule špekulacije da iz tog euro-društva treba, jednostavno, otići. Medjutim...
"Niko nije pominjao izlazak Grčke iz eurozone. Ja sam snažno protiv toga. Mi smo 17 država koje smo ravnopravne u Savjetu eurozone. Takav scenario, po kojem bi Grčka izašla iz eurozone, ni na trenutak nije bio na stolu. To je besmislica, to je propaganda i moramo poštovati grčku demokratiju. Protiv sam ovakvog odnosa prema Grčkoj, provokacija grčke javnosti i dijeljenja savjeta grčkoj državi", kazao je šef euro-grupe, Žan-Klod Junker.
A oni koji su pažljivije pročitali Lisabonski sporazum, potpisan od strane svih evropskih članica, ukazuju da je potez napuštanja eurozone, praktično, neizvodiv bez napuštanja cijele EU. Medjutim, to ne zaustavlja pozive, ne samo u Grčkoj, da ta zemlja jednostavno napusti sve do sada dogovoreno i sama pokuša da se izvuče iz problema, glasove onih koji se, reklo bi se, ne sjećaju da je baš grčka vlada zakucala na briselska vrata tražeći pomoć i savjet kako se izvući iz sve većeg budžetskog deficita i prispjelih potraživanja finansijskog tržišta.
"Posljednje dvije godine pokušavamo da vidimo kako da Grčku izvučemo iz teške finansijske situacije, uz pomoć medjunarodne zajednice i Evropljana, da se zemlja vrati održivom razvoju. Ne vidim šta su tom smislu mogu promijeniti grčki izbori", kazao je njemački ministar finansija, Volfgang Šojble.
Ipak, nakon propalih pokušaja formiranja grčke vlade, najave novih izbora i odbijanja ispunjavanja dogovorenog paketa mjera, Evropljani, čini se, sa pravom zaključuju:
"Svi razumijemo da je situacija u Grčkoj veoma ozbiljna, približavamo se kraju puta-ili će Grci odlučiti da preduzmu odgovorne korake i nastaviti da ispunjavaju postojeći sporazum, ili će morati ozbiljno da razmisle mogu li i dalje da budu član eurozone", naglasio je ministar finansija Švedske Anders Borg.
Već sredinom sedmice će se, vanredno, u Briselu opet okupiti šefovi država ili vlada i neizostavno, pitanje šta sa Grčkom, biće jedno od onih što će dominirati na stolu.