Pojačane mjere kontrole svih putnika koji ulaze i izlaze iz EU, koje su stupile na snagu u prošli petak, vrlo brzo zu izazvala velike gužve na spoljnim granicama Unije. Tako su putnici koji ulaze u Hrvatsku, a posebno oni na granici Hrvatske i Slovenije gdje počinje zona Šengena, bili prisiljeni da čekaju i po četiri sata na granici. Nakon intervencije sa hrvatske i slovenačke strane, iz Brisela su dobili dozvolu da umjesto sistematske kontrole svih putnika, provode tek ciljane kontrole i tako smanje gužve. Medjutim, problem time nije riješen.
Sasvim je jasna bila namjera Evropske komisije da, uvodeći mjere detaljne kontrole svih koji ulaze ili izlaze iz Unije, bez obzira da li su oni državljani država članica ili trećih zemalja, pojača bezbjednost Evropljana. Medjutim, nije se računalo na činjenicu da zamišljene kontrole oduzimaju previše vremena sa jedne i oslanjaju se još uvijek na nepotpunu zajedničku bazu podataka sa druge strane.
Tako je moguće da granična policija otkrije nekoga ko nije platio porez na odvoz smeća, a ne otkrije nekoga ko upravo dolazi iz trening kampa neke od radikalnih terorističkih grupa. A dosadašnji rezultat novih mjera se pokazao poražavajućim - sati čekanja na ulazak i izlazak iz EU.
Tek nakon što su zvaničnici Hrvatske i Slovenije kontaktirali preko vikenda evropskog komesara za unutrašnje poslove Dimitrisa Avramopulosa, dato je zeleno svjetlo da se, umjesto kontrole svih, vrši kontrola tek nekih od putnika koji prelaze evropsku granicu.
"Preko vikenda su komesara Avramopulosa kontaktirale hrvatske i slovenačke vlasti i on im je objasnio da postoji mogućnost da, umjesto sistematskih, provode ciljane kontrole ukoliko su procjenili da se time ne povećava rizik od narušavanja bezbjednosti", saopštila je portparolka Evropske komisije, Tove Ernst.
I pored činjenice da je i Evropski parlament podržao snažniju kontrolu spoljnih granica, neki od parlamentaraca su, ispostavilo se sada, ispravno upozoravali:
"Moja grupa nije sretna ovim. Nova granična pravila imaju dosta mana. Koliko efikasne mogu biti takve kontrole, recimo, na aerodromima? Slovenija, na primjer, ljeti ima duge kolone na hrvatskoj granici. Biće tada milioni putnika i to će donijeti velike teškoće malim zemljama", naglasila je članica Evropskog parlamenta iz Slovenije Tanja Fajon.
Ako se ne kontrolišu svi, kako onda odlučiti ko će biti kontrolisan? Iza takve, atrenativne mjere, stoji opasnost od kršenja ljudskih prava, upozoravaju parlamentarci, među kojima i članica Evropskog parlamenta iz Francuske, Mari Kristin Veržija.
"Provodiće se nasumične kontrole i konsultovati baza podataka ako postoji neka sumnja. Mislim da je tu velika količina licemjerja, ako ne i cinizma, a to će dovesti do kršenja ljudskih prava, dok neće doprinijeti većoj bezbjednosti".
Zbog očitih problema kakve je na terenu izazvala nova evropske mjera, u Briselu će se još ove sedmice okupiti eksperti iz zemalja članica i predstavnici Evrpske komisije kako bi našli načina da se što bezbolnije i efikasnije poboljša kontrola evropskih granica. Za sada je sigurno, kilometarske kolone na granicama nisu rješenje.