Potpredsjednik crnogorske vlade i ministar vanjskih poslova Igor Lukšić boravio je prethodnih dana u posjeti Sjedinjenim Državama. U Vašingtonu se juče sastao sa pomoćnicom državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Viktorijom Nuland i savjetnikom predsjednika i višim direktorom za Evropu u Savjetu za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Čarlijem Kapčanom, s kojima je razgovarao o trenutnoj poziciji Crne Gore kada je riječ o ključnom spoljnopolitičkom cilju ove godine – dobijanju poziva za članstvo u NATO
"Rekao bih da su sastanci bili vrlo konstruktivni. Ja sam sa u razgovoru sa pomoćnicom državnog sekretara i drugim sagovornicima predočio trenutno stanje stvari u smislu ispunjavanja obaveza u nekoliko oblasti, vladavine prava, javne podrške, odbrambene reforme, reforme sektora bezbjednosti i mislim da možemo reći da smo u odnosu na prethodne razgovore u međuvremenu ostvarili odgovarajući pomak. Ja mislim da postoji puno razumjevanje onoga što je ambicija Crne Gore. Mislim da se itekako uvažavaju argumenti da je to dobro za bezbjednost Crne Gore, da je to doprinos bezbjednosti našeg regiona, da je to značajan doprinos bezbjednosti u Mediteranu, imajući u vidu sve probleme s kojima se svijet ili Evropa u tom kontekstu suočavaju. I dodatno uvažavava se okolnost da članstvo u NATO-u pomaže zemlji da bolje savladava dalje integracione izazove, prije svega na evropskom putu. Tako da mislim da se u tom smislu razumiju stvari i daje Crnoj Gori podrška. S druge strane ono što je naša obaveza, čega smo svjesni, jeste da nastavimo da radimo u ključnim oblastima. Međutim, mislim da ćemo već polovinom ove godine, pogotovo u drugoj polovini ove godine znati na čemu smo, ali ja ipak očekujem krajnje pozitivan ishod.“
U Vašingtonu se u, u poslednje vrijeme, sve češće izražava zabrinutost u pogledu posljedica aktuelnog sukoba zapadnih zemalja i Rusije po Balkan. Potpredsjednik crnogorske vlade kaže je je strateška prednost priključenja Alijansi upravo postizanje većeg nivoa bezbjednosti u zemlji i regionu.
„Mi u Crnoj Gori, kao i uostalom NATO, ne vidimo taj integracioni proces kao neku konfrontaciju sa bilo kim pojedinačno. Mi to vidimo kao doprinos upravo cilju da smanjimo rizik konflikta, koji god kontekst spominjemo. Tako da u tom kontekstu, podršku Sjedinjenih Državama ambiciji Crne Gore da ispunimo uslove za članstvo u NATO vidimo upravo kao njihov angažman i zainteresovanost za stabilnost i bezbjednost i u Crnoj Gori i u regionu. "
Eventualna strategija Moskve za balkanske zemlje bila je i jedna od tema Lukšićevih razgovora sa američkim zvaničnicima.
„Moj odgovor je bio da mi u Crnoj Gori ne vidimo napore da se ugrozi stabilnost ili bezbjednost regiona bilo čijim aktivizmom sa strane. Ono što je jako važno jeste da građanima ponudimo, tokom jačanja javne podrške, sve argumente i na taj način demistifikujemo proces integracije u NATO. Siguran sam da će s druge strane biti oponenata, korišteni su razni argumenti i vjerujem da će neki koji su propagatori drugih modela pokušati da koriste aktuelnu krizu u Ukrajini ili neke druge krize kao argument protiv širenja NATO-a kada je Crna Gora u pitanju, ali mislim da stvari treba posmatrati s aspekta šta je to što će u srednjem i dugom roku donijeti bezbjednost i stabilnost u Crnoj Gori i na taj način koncipirati sve aktivnosti koje se tiču obezbjeđivanja veće podrške građana."
Na putu ka NATO-u, Crna Gora se suočava i sa skepticizmom pojedinih evropskih članica. Francuski predsjednik Fransoa Oland nedavno se usprotivio daljem širenju saveza u ovom trenutku. Lukšić smatra da je važno, u stalnoj komunikaciji sa svim zemljama članicama, ukljujujući i Francusku, potvrditi spremnost Podgorice da ispuni neophodne uslove za članstvo.
„Ne bismo isticali potrebu da u četiri oblasti sprovedemo aktivnosti, kada bismo imali ocjenu da je Crna Gora spremna za članstvo. Analiza istupa predsjednika Olanda ipak sugeriše da se radi o generalnom konceptu širenja NATO-a, koji ne bih rekao da možemo tumačiti kao da se odnosi na nas zato što smo mi duboko u tom procesu, koji je već prošao pet ciklusa pripreme za članstvo, koji je u fazi intenzivnih i fokusiranih razgovora, a ne zabrovite da je Francuska, glasajući u Kardifu, za tu odluku na neki način postavila zadatak da se do kraja ove godine izjasni o članstvu Crne Gore. Mislim da posvećenost politici otvorenih vrata ostaje ipak negdje vidljiva, i kada je Francuska u pitanju, i da u narednim mjesecima tokom ministarskih sastanaka treba prezentirati sve argumente i vjerujem da će tada konsenzusom biti odlučeno da se Crna Gora pozove.“
Crnogorski ministar vanjskih poslova je sa američkim sagovornicima, prije svega pomoćnicom državnog sekretara Viktorijom Nuland, razgovarao i o aktuelnom graničnom sporu Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
„Ja sam je obavijestio o našem viđenju problema Sutorine, ističući da po nama taj problem ne postoji. Po nama postoji na stolu parafirani sporazum, koji je prošao ekspertsku proceduru i mi smatramo da je najracionalnije rešenje da se on potpiše i primijeni i da nastavimo sa drugim poslovima koji bi trebalo da nam uzimaju pažnju. On je rađen po principima međusobnog priznanja dvije države u granicama koje jesu. Otvaranje pitanja Sutorine je potpuno vještačka tema koja, bez obzira što je privukla dosta pažnje i bez obzira što se čini da su zagovornici preispitivanja Sutorine kao dijela crnogorske teritorije glasni, moje uvjerenje je da su mnogo ubjedljiviji oni koji su tiši. A angažman kongresmena Tarnera i drugih eventualno predstavnika Kongresa vidimo kao njihovu zainteresovanost da se najdobronajmjernije moguće pomogne našem regionu da se ubrzano evropeizuje, a ne da se vraćamo unazad i otvaramo teme koje su ipak zatvorene, po nama.“ Kada je u pitanju Prevlaka, obavijestio sam je o našoj intenzivnoj komunikaciji sa Republikom Hrvatskom kako bi pokušali defnisati specijalni ugovor koji bi bio predmet rasprave u parlamentima i koji bi na taj način otvorio postupak izjašnjenja Međunarodnog suda pravde u Hagu i time zatvorili i ovo pitanje. Naši napori su da u svakom kontaktu i u svakoj prilici pokažemo našu punu posvećenost dobrosusjedskim odnosima, ali i da na jedan aktivan način pomognemo da se eventualno otvorena pitanja zatvaraju. Naravno, to uvijek podrazumjeva dvije strane. Što se tiče Crne Gore, ona će uvijek igrati konstruktivnu ulogu."