Generalna skupština Ujedinjenih nacija teži ka tome da obezbijedi ravnopravan prostor liderima da razgovaraju o najvažnijim svjetskim temama, poput siromaštva i klimatskih promjena. Ipak, novi izvještaj organizacije Oksfam, navodi da je taj globalni sastanak u sjeni onoga što označava kao ”globalna oligarhija”, pod kontrolom izrazito bogatih i velikih korporacija.
“Oni oblikuju pravila u svoju korist. I to rade na štetu običnih ljudi. Zauzvrat, to pojačava nejednakost unutar zemalja i među njima“, kaže za Glas Amerike Nabil Ahmed iz Oksfama Amerika.
On navodi da živimo u vrijeme ekstremne globalne nejednakosti, gdje 1% najbogatijih ljudi posjeduje više bogatstva nego 95% čovječanstva:
“Živimo u svijetu u kojem mega-korporacije, toliko njih, u suštini plaćaju malo ili nimalo poreza.“
Njegova organizacija navodi da međunarodna saradnja po pitanjima poput klimatskih promjena i siromaštva propada zbog ekstremne ekonomske nejednakosti.
“Bogatstvo pet najbogatijih ljudi svijeta udvostručilo se od početka ove decenije. A skoro pet milijardi ljudi je osiromašilo”, rekao je Ahmed.
Brazil – koji trenutno predsjedava grupom 20 najbogatijih ekonomija – želi da nametne minimalni porez od 2% najbogatijim svjetskim milijarderima, za šta tvrdi da bi prikupilo sumu do 250 milijardi dolara. Tu ideju podržavaju Oksfam i mnoge druge organizacije.
Izvještaj francuskog ekonomiste Gabrijela Zukmana, koji je naručio Brazil, sugeriše da milijarderi trenutno plaćaju porez u iznosu od 0,3% svog bogatstva.
Plan podržavaju i druge članice G20, poput Južne Afrike, Španije i Francuske, ali mu se protive Sjedinjene Države, navodeći zabrinutost da bi takav globalni sporazum bio prekomplikovan i nepotreban.
Američka sekretarka za finansije Dženet Jelen govorila je protiv plana na G20 sastanku u julu:
„Veoma je teško koordinisati globalnu poresku politiku i ne vidimo potrebu niti zaista mislimo da je poželjno pokušavati da ispregovaramo globalni sporazum o tome. Mislimo da se sve zemlje moraju pobrinuti da su njihovi poreski sistemi fer i progresivni.“
Iz Oksfama navode da se poreski prihodi na globalnom jugu u velikoj mjeri troše na servisiranje dugova i privatnih kreditora poput banaka.
Organizacija takođe optužuje velike farmaceutske kompanije da oblikuju pravila o zaštiti intelektualnog vlasništva kako bi pogodovale svojim dioničarima. Iz Oksfama navode da je to značilo da su siromašnije nacije imale poteškoće da dođu do vakcina protiv koronavirusa, uprkos tome što su milijarde vladinog novca utrošene na njihov razvoj.
“Novac koji izdvajamo za porez trebalo bi to da nam omogući. Zapravo, decenije javnih investicija otišle su na finansiranje takvih vakcina“, kaže Ahmed.
U odgovoru Glasu Amerike, iz kompanije Fajzer su naveli da su besplatno nudili svoju vakcinu za koronavirus siromašnijim nacijama, ali da su mnoge bogatije zemlje bile brže u kupovini dostupnih doza.
Lider Fajzera je takođe upozorio da bi gubljenje prava o intelektualnom vlasništvu odvraćalo bilo koga drugoga da preduzima velike finansijske rizike u razvoju sličnih vakcina, što je stav kojeg dijele i drugi farmaceutski giganti.
