Izvještaj grupe eksperata Savjeta Evrope o trgovini ljudima u Crnoj Gori bilježi, uglavnom, pozitivne elemente angažovanja crnogorskog društva i države u borbi protiv trgovine ljudima. Medjutim, još dosta toga treba učiniti, posebno na primjeni usvojenih zakona, kažu u Savjetu Evrope naglašavajući da borbu protiv trgovine ljudima treba preduzimati na širem, regionalnom planu.
Tek objavljeni izvještaj eksperata grupe Svajeta Evrope zamišljen je kao smjernica vladi u Podgorici kakve dalje korake treba preduzimati da bi se evropski standardi ne samo usvajali, već i primjenjivali.
"Izvještaj bilježi uglavnom pozitivne korake koje su crnogorske vlasti preduzele tokom posljednih nekoliko godina, poput činjenice da postoji nacionalna strategija po ovom pitanju, kao i odredjeni stepen primjene usvojenih zakona. Sa druge strane, izvještaj nosi dosta prijedloga za poboljšanje, i mislim da je ključna poruka da treba popraviti prepoznavanje žrtava trgovine ljudima. Zvanični brojevi žrtava su zaista niski. Država govori o 22 žrtve trgovine ljudima u vremenu od 2004. do 2011. To, naravno, nije mnogo, ali je riječ samo o onima koji su pristali da učestvuju u sudskim procesima koji su okončani presudama onima koji su organizovali trgovinu ljudima. Možete shvatiti da je riječ o procesu koji traje godinama i nisu baš svi raspoloženi da učestvuju u sudskom procesu i nisu svi optuženi za to i bili osudjeni. Zato vjerujemo da službeni pokazatelji ne oslikavaju stvarno stanje”, kaže izvršna sekretarka Konvencije o akciji protiv trgovine ljudima Savjeta Evropa, Petja Nestoreva.
Član ekspertne grupe za borbu protiv trgovine ljudima, GRETA, Davor Derenčinović dodaje:
"Mnoge su dobre stvari učninjene zadnjih godina. Uvodjenje gradjanskog obrazovanja u škole, neka istraživanja koja su sprovedena u toj oblasti, o prosijačenju medju odredjenim grupama, medju Romima, Askali populacijom, što su ujedno i najosjetljivije grupe kako ih je GRETA prepoznala. Ono na čemu bi svakako trebalo insistirati je jačanje veze izmedju vladinih organizacija sa jedne i organizacija civiljnog društva sa druge strane. Definincija žrtve - zakonodavni okvir postoji, ali treba i odgovarajuća implementacija kako bi žrtve bile zaštićene a počinitelji ovog kriminala, koji je najčešće dio šire kriminalne mreže, bili odgovarajuće kažnjeni.”
To je u saglasnosti sa pozivima sa evropskih adresa da se ne samo u Crnoj Gori, već i na cijelom prostoru Zaapadnog Balkana osnaži vladavina prava?
"Ovo što GRETA radi je komplementarno aktivnostima drugih medjunarodnih organizacija, a ono što je naša specifičnost je poseban pristup poštivanju ljudskih prava. Nama nije u fokusu kazneno djelo, već žrtva i to je nešto na čemu Crna Gora, ali i mnoge druge države još moraju raditi", kaže Derenčinović.
U Savjetu Evrope naglašavaju kako je ovdje riječ o posebno važnom dijelu ukupnih napora da se region što bolje osposobi da evropske standarde na ovom polju prihvati kao svoje i, konačno, da sebi olakša proces integracija kroz koji prolazi. Gotovo istovremeno, Evropski parlament poručuje državama regiona da Unija stoji iza evropskih perspektiva tog prostora, ali i da je ozbiljna zabrinutost upravo visokim stepenom organizovanog kriminala, široko rasprostranjene korupcije, da su institucije krhke, još uvijek prisutna politička nestabilnost i neriješena bilateralna pitanja. Zapadni Balkan mora snažnije da radi na demokratizaciji, mirnom rješavanju sukoba i modernizaciji društveno-ekonomskih prilika, u čemu bi uloga same EU trebala da bude snažnija i konkretnija, poruka je
Evropskog parlamenta.
Tek objavljeni izvještaj eksperata grupe Svajeta Evrope zamišljen je kao smjernica vladi u Podgorici kakve dalje korake treba preduzimati da bi se evropski standardi ne samo usvajali, već i primjenjivali.
"Izvještaj bilježi uglavnom pozitivne korake koje su crnogorske vlasti preduzele tokom posljednih nekoliko godina, poput činjenice da postoji nacionalna strategija po ovom pitanju, kao i odredjeni stepen primjene usvojenih zakona. Sa druge strane, izvještaj nosi dosta prijedloga za poboljšanje, i mislim da je ključna poruka da treba popraviti prepoznavanje žrtava trgovine ljudima. Zvanični brojevi žrtava su zaista niski. Država govori o 22 žrtve trgovine ljudima u vremenu od 2004. do 2011. To, naravno, nije mnogo, ali je riječ samo o onima koji su pristali da učestvuju u sudskim procesima koji su okončani presudama onima koji su organizovali trgovinu ljudima. Možete shvatiti da je riječ o procesu koji traje godinama i nisu baš svi raspoloženi da učestvuju u sudskom procesu i nisu svi optuženi za to i bili osudjeni. Zato vjerujemo da službeni pokazatelji ne oslikavaju stvarno stanje”, kaže izvršna sekretarka Konvencije o akciji protiv trgovine ljudima Savjeta Evropa, Petja Nestoreva.
Član ekspertne grupe za borbu protiv trgovine ljudima, GRETA, Davor Derenčinović dodaje:
"Mnoge su dobre stvari učninjene zadnjih godina. Uvodjenje gradjanskog obrazovanja u škole, neka istraživanja koja su sprovedena u toj oblasti, o prosijačenju medju odredjenim grupama, medju Romima, Askali populacijom, što su ujedno i najosjetljivije grupe kako ih je GRETA prepoznala. Ono na čemu bi svakako trebalo insistirati je jačanje veze izmedju vladinih organizacija sa jedne i organizacija civiljnog društva sa druge strane. Definincija žrtve - zakonodavni okvir postoji, ali treba i odgovarajuća implementacija kako bi žrtve bile zaštićene a počinitelji ovog kriminala, koji je najčešće dio šire kriminalne mreže, bili odgovarajuće kažnjeni.”
To je u saglasnosti sa pozivima sa evropskih adresa da se ne samo u Crnoj Gori, već i na cijelom prostoru Zaapadnog Balkana osnaži vladavina prava?
"Ovo što GRETA radi je komplementarno aktivnostima drugih medjunarodnih organizacija, a ono što je naša specifičnost je poseban pristup poštivanju ljudskih prava. Nama nije u fokusu kazneno djelo, već žrtva i to je nešto na čemu Crna Gora, ali i mnoge druge države još moraju raditi", kaže Derenčinović.
U Savjetu Evrope naglašavaju kako je ovdje riječ o posebno važnom dijelu ukupnih napora da se region što bolje osposobi da evropske standarde na ovom polju prihvati kao svoje i, konačno, da sebi olakša proces integracija kroz koji prolazi. Gotovo istovremeno, Evropski parlament poručuje državama regiona da Unija stoji iza evropskih perspektiva tog prostora, ali i da je ozbiljna zabrinutost upravo visokim stepenom organizovanog kriminala, široko rasprostranjene korupcije, da su institucije krhke, još uvijek prisutna politička nestabilnost i neriješena bilateralna pitanja. Zapadni Balkan mora snažnije da radi na demokratizaciji, mirnom rješavanju sukoba i modernizaciji društveno-ekonomskih prilika, u čemu bi uloga same EU trebala da bude snažnija i konkretnija, poruka je
Evropskog parlamenta.
