U Iraku je, od početka godine, zbog konflikta raseljeno milion ljudi, saopštile su Ujedinjene nacije. U međuvremenu, nastavljaju se žestoki sukobi iračkih snaga i pobunjenika za kontrolu nad najvećom naftnom rafinerijom u Beidžiju.
Požari i dalje gore nakon napada sunitskih esktremista na sjeveru Iraka. Pokret „Islamska država Irak i Levant“, odnosno ISIL, na kratko je preuzeo kontrolu nad ovim selom blizu grada Kirkuk. Kurdske snage i policija uspijeli su međutim da potisnu pobunjenike.
U sjevernom gradu Tuz Kurmato, Iračani u međuvremenu oplakuju ubijene rođake. Pobunjenici su, kako kažu, prvo napali minobacačima, a zatim zapalili kuće i pobili brojne stanovnike.
Nastavljaju se i žestoke borbe iračkih snaga i esktremista za kontrolu nad rafinerijem Beidži, udaljenom oko 250 kilometara sjeverno od Bagdada. Prema pojedinim izvještajima, obje strane zauzele su djelove tog objekta.
Pripadnici islamističkog pokreta, kako je naveo američki Državni sekretarijat, kontrolišu i objekat za hemijsko oružje koji je pripadao svrgnutom iračkom lideru Sadamu Huseinu. Saopšteno je međutim da u kompleksu vjerovatno nema hemijskog oružja koje bi bilo vojno upotrebljivo. Zbog sukoba i krvoprolića je od početka godine raseljeno million Iračana.
“U pitanju su stanovnici regiona Anbar koji su raseljeni u prvoj polovini godine, uz stotine hiljada ljudi koji su sada napustili Mosul i druga područja”, kaže Edrijan Edvards, portparol UNHCR-a.
Sjedinjene Države šalju sekretara Džona Kerija na Bliski istok i u Evropu na razgovore sa saveznicima o stabilizaciji regiona. Vašington, koji će takođe uputiti do 300 vojnih savjetnika u Irak, traži od većinski šiitske vlade da bude inkluzivnija.
“Nema sumnje da je ISIL prijetnja Iraku i cijelom regionu. Sjedinjene Države reaguju na tu prijetnju. Međutim, naši napori će biti uspješni samo ako irački lideri prevaziđu razlike i prihvate politički plan koji definiše iračku budućnost kroz politički proces, a ne pobune i sukob”, rekao je Keri.
I šiitski vjerski vođa, veliki ajatola Ali al-Sistani, zatražio je danas brzo formiranje nove vlade čiji cilj bi, kako je poručio, trebalo da bude sveobuhvatna nacionalna podrška, te ispravljanje grešaka iz prošlosti.
Mediji prenose da će Sistanijevu poruku mnogi shvatiti kao kritiku iračkog premijera Nurija ak-Malikija, čija vlada se optužuje za sprovođenje anti-sunitske politike i radikalizaciju pojedinih sunita.
“ISIL je mala grupa. Borba protiv njih je neizbježna i bila je odložena. Naš problem trenuno je Maliki. Ne želimo da zbacimo režim, niti da se vratimo u Sadamovo vrijeme ili prije 2003. Takođe ne želimo sektašku vladavinu, zasnovanu na iranskoj agendi. Želimo dostojanstvo za sve Iračane. To znači da mi nismo ISIL”, poručio je sunitski plemenski lider šeik Ali Hatem al-Sulejman.
Pripadnici te ekstremističke organizacije u međuvremenu su objavili video snimak u kojem pozivaju muslimane na zapadu da im se pridruže.
“Moja braćo koja živite na Zapadu, znam kako se osjećate, jer sam nekada živio tamo. Osjećate se depresivnim i lijek za to je džihad”, poručio je Abu Bara al-Hindi.
Petorica ekstremista na snimku identifikovani su kao australijski i britanski državljani.
Požari i dalje gore nakon napada sunitskih esktremista na sjeveru Iraka. Pokret „Islamska država Irak i Levant“, odnosno ISIL, na kratko je preuzeo kontrolu nad ovim selom blizu grada Kirkuk. Kurdske snage i policija uspijeli su međutim da potisnu pobunjenike.
U sjevernom gradu Tuz Kurmato, Iračani u međuvremenu oplakuju ubijene rođake. Pobunjenici su, kako kažu, prvo napali minobacačima, a zatim zapalili kuće i pobili brojne stanovnike.
Nastavljaju se i žestoke borbe iračkih snaga i esktremista za kontrolu nad rafinerijem Beidži, udaljenom oko 250 kilometara sjeverno od Bagdada. Prema pojedinim izvještajima, obje strane zauzele su djelove tog objekta.
Pripadnici islamističkog pokreta, kako je naveo američki Državni sekretarijat, kontrolišu i objekat za hemijsko oružje koji je pripadao svrgnutom iračkom lideru Sadamu Huseinu. Saopšteno je međutim da u kompleksu vjerovatno nema hemijskog oružja koje bi bilo vojno upotrebljivo. Zbog sukoba i krvoprolića je od početka godine raseljeno million Iračana.
“U pitanju su stanovnici regiona Anbar koji su raseljeni u prvoj polovini godine, uz stotine hiljada ljudi koji su sada napustili Mosul i druga područja”, kaže Edrijan Edvards, portparol UNHCR-a.
Sjedinjene Države šalju sekretara Džona Kerija na Bliski istok i u Evropu na razgovore sa saveznicima o stabilizaciji regiona. Vašington, koji će takođe uputiti do 300 vojnih savjetnika u Irak, traži od većinski šiitske vlade da bude inkluzivnija.
“Nema sumnje da je ISIL prijetnja Iraku i cijelom regionu. Sjedinjene Države reaguju na tu prijetnju. Međutim, naši napori će biti uspješni samo ako irački lideri prevaziđu razlike i prihvate politički plan koji definiše iračku budućnost kroz politički proces, a ne pobune i sukob”, rekao je Keri.
I šiitski vjerski vođa, veliki ajatola Ali al-Sistani, zatražio je danas brzo formiranje nove vlade čiji cilj bi, kako je poručio, trebalo da bude sveobuhvatna nacionalna podrška, te ispravljanje grešaka iz prošlosti.
Mediji prenose da će Sistanijevu poruku mnogi shvatiti kao kritiku iračkog premijera Nurija ak-Malikija, čija vlada se optužuje za sprovođenje anti-sunitske politike i radikalizaciju pojedinih sunita.
“ISIL je mala grupa. Borba protiv njih je neizbježna i bila je odložena. Naš problem trenuno je Maliki. Ne želimo da zbacimo režim, niti da se vratimo u Sadamovo vrijeme ili prije 2003. Takođe ne želimo sektašku vladavinu, zasnovanu na iranskoj agendi. Želimo dostojanstvo za sve Iračane. To znači da mi nismo ISIL”, poručio je sunitski plemenski lider šeik Ali Hatem al-Sulejman.
Pripadnici te ekstremističke organizacije u međuvremenu su objavili video snimak u kojem pozivaju muslimane na zapadu da im se pridruže.
“Moja braćo koja živite na Zapadu, znam kako se osjećate, jer sam nekada živio tamo. Osjećate se depresivnim i lijek za to je džihad”, poručio je Abu Bara al-Hindi.
Petorica ekstremista na snimku identifikovani su kao australijski i britanski državljani.