Kamenje u kolačićima Trejder Džoa (Trader Joe’s). Insekti u njihovoj supi od brokule i sira. Komadi plastike u Banket (Banquet) zamrznutim pilećim prsima.
Tokom proteklih meseci, u SAD se dogodilo nekoliko slučajeva u kojima su popularne prehrambene namirnice poznatih brendova povučene sa polica trgovačkih lanaca jer su bile kontaminirane stranim predmetima kojima nije mjesto na tanjiru. Niko ne želi da zagrize nehrđajući čelik u puteru od kikirikija ili komadiće kostiju u dimljenoj kobasici, ali upravo takve vrste kontaminacije jedan su od glavnih razloga za povlačenje hrane u SAD.
Stručnjaci za sigurnost hrane i federalne agencije koriste termine „spoljni“ ili „strani“ materijali da opišu stvari poput metalnih i gumenih fragmenata, ili komadića buba, koji na neki način završe u pakovanjima hrane
“Spoljni materijali” su 2022. godine izazvali devet slučajeva u kojima je povučeno više od 215 tona hrane, što je pod nadležnošću Službe za sigurnost hrane i inspekciju, Sekretarijata za poljoprivredu SAD. To je tri puta više od opoziva hrane koji imaju veze za zarazom toksičnom bakterijom ešerihija koli.
Troškovi zbog svega toga mogu da bude višemilionski: Sekretarijat za poljoprivredu je 2019. godine prijavio 34 slučaja povlačenja hrane (više od 7.255 tona), od čega oko tri četvrtine otpada na zamrznutu piletinu kompanije Tyson (Tajson) u kojoj su pronađeni komadići metala.
Neki od najčešćih materijala koje američke vlasti pronalaze u hrani su: plastični komadići sa oštećenih proizvodnih i transportnih traka, komadići drveta sa paleta na kojima se proizvodi skladište, kao i metalne strugotine ili žice sa proizvodnih mašina. Nije rijetkost ni da sa polja do fabrika uz prehrambene proizvode dođu i kamenčići, iverica ili bube.
Američka administracija za hranu i lijekove u svom priručniku navodi da se neka vrsta kontaminacije čak i može očekivati.
“Ekonomski je nepraktično uzgajati, brati ili prerađivati sirove proizvode koji su potpuno bez neopasnih, prirodnih i neizbježnih nedostataka”, napisano je u priručniku.
Baš kao i Sekretarijat za poljoprivredu, Administracija za hranu i lijekove takođe traži da je kompanije obavijeste kada je hrana potencijalno kontaminirana materijalima koji mogu naštetiti potrošačima. Dvije agencije tada utvrđuju da li je potreban opoziv. Većina povlačenja proizvoda dešava se dobrovoljno, na inicijativu kompanija, iako agencije mogu zahtijevati ili naložiti akciju.
Regulatori su saopštili da je problem sa Banket piletinom otkriven kada je neko prijavio povredu u ustima nakon što je konzumirao te proizvode. Kompanija Konagra brends (ConAgra Brands Inc.), u čijem je vlasništvu Banket, odbila je da pruži dodatne informacije osim saopštenja o povlačenju piletine. Ni trgovački lanac Trejder Džou nije pojašnjavao kako su spoljni materijali završili u njegovoj hrani koja je povučena s tržišta.
Detekcija neželjenih objekata znatno se poboljšala u posljednjih nekoliko godina, kaže Kit Belk, direktor Centra za sigurnost i kvalitet mesa na Državnom univerzitetu Kolorado. Veliki proizvođači koriste magnete, detektore metala, rendgenske uređaje i drugu tehnologiju kako bi pronašli neželjene materijale u svojim proizvodima.
Ipak, "nešto će i da propuste", dodao je Belk.
Među stvarima koje ne budu pronađene su, na primjer, bili komadi sive rukavice od nitrila zbog koje je 2021. godine iz upotrebe povučeno gotovo tri tone supe od pilećih tortilja, kao i komadi bakrene žice koji su doveli do opoziva više od dvije i po tone smrznute goveđe pastirske pite 2022. godine.
Postoje i dva ozloglašena primjera iz 2017. godine: „strani materijali za loptice za golf“ su pokrenuli opoziv smrznutih heš brauna (proizvoda od krompira), a mrtvi šišmiš pronađen u zapakovanoj salati je doveo do toga da Centri za kontrolu i prevenciju bolesti za dvije osobe preporuče liječenje od bjesnila.
U proteklim godinama, kompanije su postale sve opreznije i povlače proizvode češće nego prije, kaže Nejtan Mirdamadi, konsultant kompanije Komercijalna sanitacija hrane (Commercial Food Sanitation), koja savjetuje prehrambenu industriju o bezbjednosti hrane.
Eksperti kažu da glavni razlog za povećnu opreznost leži u tome što potrošači ne vole da pronalaze čudne stvari u svojoj hrani, a kada se to dogodi mogu uslijediti tužbe.
“Nikada nije dobar biznis kada povrijedite svoje klijente”, navodi Mirdamadi.
Stvarna kontaminacija može uticati na samo malu količinu proizvoda, ali firme povlače svu hranu proizvedenu u određenom periodu i na određenoj lokaciji, da bi bile bezbjedne. Dio te hrane možda se može "popraviti" ili sigurnosno tretirati i ponovo prodati, ali "većina ide na deponije", objašnjava Mirdamadi.
Kupci koji pronađu strane materijale u hrani treba da o tome obavijeste proizvođače, kažu stručnjaci, ali i da shvate da će se povlačenja proizvoda uvijek dešavati.
“Stvar je u tome da nikada neće postojati dan u kojem neće biti rizika povezanog s konzumiranjem prehrambenog proizvoda”, rekao je Belk.
