Dosadašnji podaci o pokušaju terorističkog napada u Crnoj Gori ukazuju na umiješanost Rusije koja mora da bude zaustavljena, kaže u intervjuu za Glas Amerike bivši zamjenik pomoćnika američkog sekretara za odbranu Majkl Karpenter. Karpenter, trenutno direktor u novoformiranom Pen Bajden Centru za diplomatiju i globalni angažman, na čijem čelu je bivši potpredsjednik SAD Džo Bajden, poručio je da postoje dobre šanse da Crna Gora postane punopravna članica NATO-a do maja, ali i dodao da će to zavisiti od stava nove administracije u Vašingtonu o crnogorskom članstvu.
Više od četiri mjeseca nakon pokušaja terorističkog napada u Crnoj Gori, u javnosti se iznosi sve više detalja o tom slučaju. Pažnju, očekivano, najviše privlače navodi o umiješanosti dijela ruskih državnih struktura koje bi, kako za Glas Amerike ističe bivši zvaničnik Pentagona Majkl Karpenter, trebalo veoma ozbiljno shvatiti.
“Svi tragovi u pokušaju puča vode do Moskve. Dvojica vodećih počinilaca su ruski državljani, sa navodnim vezama sa ruskom vojnom obavještajnom službom. Drugi pojedinac, umiješan u zavjeru, fotografisan je pored ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova u Srbiji. Sav dokazni materijal upućuje na Moskvu. Ja bih to veoma ozbiljno shvatio.“
Rusija odbacuje kao apsurdne optužbe da je povezana sa dešavanjima u Crnoj Gori. Međutim, istovremeno je predmet istrage u Sjedinjenim Državama, zbog navodnog miješanja u prošlogodišnje predsjedničke izbore. Karpenter smatra da se može povući jasna paralela između ta dva slučaja.
„Imate Rusiju koja finansira strane koje su riješene da poremete institucije - ili euro i NATO skeptike, izolacioniste i one koji su protiv establišmenta. Ona to radi ne samo uz pomoć finansijskih sredstava, već i na druge načine. Tako da ovdje u SAD imate hakerske napade, imali ste i sajber aktivnosti na dan izbora u Crnoj Gori. A zatim je pokušaj puča zaista bio ekstreman u smislu organizovanja kriminalne grupe, upotrebe surogata iz nacionalističkih i krugova organizovnog kriminala za mogući pokušaj ubistva premijera.“
Crna Gora je, naglašava bivši američki zvaničnik, ipak pokazala izuzetan stepen otpornosti na veoma snažnu rusku kampanju da podrije njeno članstvo u NATO-u.
„To je upravo ono što Rusija pokušava da uradi, da napravi pukotine, iskoristi slabosti i razbije saveze koji se grade oko takvih pitanja. Ulažu sve napore, ali za sada nisu uspjeli.“
Crnogorski primjer ipak bi trebalo da posluži kao upozorenje da Rusija mora da bude zaustavljena, ocjenjuje Karpenter. Odgovor međunarodne zajednice bi, prema njegovom mišljenju, prije svega trebalo da bude finalizacija procesa pristupanja Crne Gore Alijansi.
„Kada Crna Gora uđe u NATO, vrata će biti zatvorena za neke od tih štetnih aktivnosti Rusije. Nisam naivan i ne mislim da će stati, nastaviće se, ali kada Crna Gora postane članica, taj neposredan cilj da se zemlja destabilizuje, učini haotičnom i time spriječi da se pridruži Alijansi, biće osujećen.“
Protokol o pristupanju Crne Gore Alijansi nisu ratifikovale još samo tri članice, među kojima su i Sjedinjene Države. Kada će se američki Senat izjašnjavati o tom pitanju još nije poznato. Ono što je nesporno je da crnogorsko članstvo ima ubjedljivu podršku senatora.
„Da se o tome glasa na zasjedanju Senata, predvidio bih da bi protokol bio odobren sa 98 glasova za prema dva protiv ili 99 za i jednim protiv ili moguće jednoglasno. Za sada su određeno protivljenje iskazali senatori Rend Pol i Majk Li. Oni su jedini. I vodeći senatori, od Mekejna do Kardina, Korkera i drugih, podržavaju crnogorsko članstvo. Rezolucija će lako da prođe u Senatu.“
Međutim, kako ističe naš sagovornik, postavlja se pitanje da li će administracija predsjednika Donalda Trampa da podrži pristupanje Crne Gore Alijansi. Majkl Karpenter podsjeća da se Tramp, prije i posle preuzimanja položaja, zalagao za bliže odnose sa ruskim liderom Vladimirom Putinom. Takođe se istražuju moguće veze njegove kampanje sa ruskim pojedincima, što je Bijela kuća više puta demantovala.
„ Pojedini članovi administracije, među kojima su sekretar za odbranu Džim Matis i državni sekretar Reks Tilerson razumiju da je cilj Rusije da podijeli i razbije Alijansu i takođe su govorili o važnosti NATO-a i o tome da ostane privržen svojim principima, među kojima je i zastupanje politike otvorenih vrata. To je ohrabrujuće. Međutim, istovremeno svjedoci smo pomiješanih poruka koje upućuje Trampova administracija, sa samim predsjednikom Trampom koji govori protiv NATO-a i naziva ga prevaziđenim. I daje izjave u pogledu Rusije, odnosno da želi određene specijalne odnose sa Moskvom. To je povod za zabrinutost. Zbog toga je važno u budućnosti, ne samo slušati ono što govore zvaničnici administracije, već i pratiti koje poteze povlače. I ako preduzmu akciju u pogledu Crne Gore, to bi bio jasan signal da se krećemo u pravom smjeru“.
Zvaničnici u Podgorici očekuju da će Crna Gora postati 29. članica Alijanse do kraja maja i samita NATO-a. Karpenter ocjenjuje da za to postoji dobra šansa, ali i naglašava da je sve stvar političke volje u Vašingtonu i da lideri u Senatu razgovoraju sa administracijom o tom pitanju.
„ Na kraju dana, za ratifikaciju je potreban predsjednikov potpis, i ako predsjednik to ne uradi ili da signal liderstvu u Senatu da uspori proces, onda bi to moglo da se odugovlači. Vrlo je moguće da Crna Gora može da bude članica NATO-a do samita u maju, ali je moguće i da Trampova administracija uspori taj proces.“