Nemačka prolazi kroz političku krizu nakon neuspeha pregovora o koaliciji hrišćanskih demokrata kancelarke Angele Merkel i dve manje partije. Analitičari ocenjuju da je rezultat izbora u Nemačkoj pokazao koliko su polarizovani i politika i društvo, i ujedno predstavljao veliki izazov za kancelarku Merkel. Ovaj politički haos bi mogao da ima veliki uticaj na globalna pitanja kao što su klimatske promene ili reforma EU.
Nakon 12 godina na mestu najmoćnije političarke u Evropi, moć Angele Merkel počinje da slabi - pošto su pregovori o formiranju koalicije CDU sa Zelenima i Slobodnim demokratama - propali.
“Učiniću sve što je moguće da, kao kancelarka u tranziciji, vodim ovu zemlju kroz težak period koji sledi”, poručila je Merkel.
A šta sledi? Hrišćanske demokrate Angele Merkel mogle bi da pokušaju da naprave savez sa bivšim partnerima u vladi, socijaldemokratama. Ali, do sada su odbacivali mogućnost još jedne “velike” koalicije. Merkelova je za jednu nemačku televiziju izjavila da bi više volela da se ide na nove izbore, nego da formira manjinsku vladu.
“U posleratnoj Nemačkoj nije bilo manjinske vlade. Ipak, ona je moguća, CDU bi mogla da je formira, a Slobodne demokrate su već najavile da bi je podržale. Ja mislim da je to moguće, ali pravo pitanje je da li Angela Merkel to želi?”, pita Leopold Traugot iz organizacije "Open Europe".
Merkel je rekla da bi se na novim izborima opet kandidovala za kancelarku. Ali to bi moglo da izazove kontrafekat. Ekstremno desničarska antiimigrantska Alternativa za Nemačku je na izborima u septembru dobila 13% glasova, a prognozira joj se dalji rast.
“Verovatno je da bi Alternativa za Nemačku ojačala, tako da bi bilo još teže formirati vladu”, kaže Julijan Gepfart iz LSE.
Nemačka je, u jeku migrantske krize u Evropi primila više od million tražilaca azila, što je i dalje Ahilova peta Angele Merkel. Mediji prenose da su koalicioni pregovori propali i zbog toga što nije bilo dogovora o pravima migranata da dovode članove porodica u Nemačku.
“To će i ubuduće biti važno pitanje, jer izbeglička kriza neće nestati. Ona ili njeni naslednici će takođe morati time da se bave”, ocenjuje Gepfart.
Ova pat pozicija imaće i šire implikacije.
“Nemačka će se u narednih nekoliko meseci baviti unutašnjim pitanjima: političkom krizom, koalicijom za formiranje vlade. Zato se, suprotno nekim očekivanjima, neće toliko mešati u pitanja poput Bregzita ili reforme evrozone”, kaže Traugot.
Francuski predsednik Emanuel Makron, od koga se očekuje da uz Merkelovu sprovodi reformu EU, poručuje da je zabrinut zbog situacije u Nemačkoj. Analitičari ocenjuju da je reč o ustaljenoj matrici.
“U Nemačkoj se dešavaju obrti karakteristični za zapadne demokratije u kojima imate frakcije u partijama i veću nestabilnost”, ocenjuje Gepfart.
Privremena nemačka kancelarka traži način da krene napred dok, istovremeno, Evropa traži jače lidere kako bi izašla iz krize.