Ambasador Volker nada se da će trenutni zamah, kada je riječ o procesu priključenja Crne Gore Alijansi, nastaviti u susret odluci na decembarskom ministarskom sastanku NATO-a.
„Prije donošenja te odluke, to što su članovi Sjevernoatlantskog savjeta i generalni sekretar došli u Crnu Goru, sreli se sa svim zvaničnicima, da bi sami procijenili javno mnjenje, nivo podrške, da li je Crna Gora stvarno spremna da bude pozvana da bude članica, sve je to poslednja procjena da bi osigurali da je to ispravna odluka. Da već nema ovog zamaha, posjeta savjeta bi bila odlučujuća. S druge strane, činjenica da postoji zamah znači da bi ovom posjetom Sjevernoatlantskog savjeta trebalo da se potvrdi smjer u kojem se krećemo.“
Bivši američki ambasador pri NATO-u smatra da se Alijansa kreće u pravcu upućivanja poziva za članstvo Crnoj Gori, uz napomenu da još nije sve odlučeno.
„NATO ima mnogo divnih izraza, među kojima je da ništa nije odlučeno dok se ne donese odluka o svemu, što znači da ne možete da kažete da postoji konsenzus, dok se on ne postigne. Međutim, čini se, da se odluka kreće u tom smjeru na osnovu svih stvari koje čujemo u Sjedinjenim Državama, Njemačkoj...Čuo sam da nekoliko saveznika još nije u potpunosti sigurno u tom pogledu ali će se, nadam se, ovaj zamah nastaviti dok se budemo približavali decembarskom ministarskom sastanku.“
Dobar znak su i izjave generalnog sekretara Jensa Stoltenberga o reformama i rastu javne podrške u Crnoj Gori koje, ističe Volker, nagovještavaju približavanje pozitivnoj odluci. Ubrzanju procesa integracije doprinio je i stav Vašingtona, koji naginje ka upućivanju pozivnice, dodaje on.
„Procjena velikog broja NATO eksperata u Vašingtonu je da je Crna Gora napravila veliki napredak u svim važnim oblastima, da je isto toliko spremna za članstvo u NATO koliko su bile i druge države koje su postale članice, svakako neke od članica iz jugoistočne Evrope i da Crna Gora uopšte ne zaostaje za tim. Ljudi prepoznaju da je Crna Gora morala da donese neke teške odluke, u pogledu i nekih ruskih pitanja i smatraju da je važno odgovoriti na to.“
Izvršni direktor Mekejnovog instituta naglašava da Rusija pokušava da, širenjem propagande, spriječi napredak Crne Gore, da bi osigurala da je zemlja sama, a ne dio demokratske, prosperitetne i bezbjedne zajednice.
„Važno je da crnogorski lideri jasno stave do znanja da se to događa i da Crna Gora bude u mogućnosti da sama donosi svoje odluke, odlučuje o svojoj budućnosti i da bude dio demokratske i prosperitene zajednice zemalja, da poveća izgleda za člnastvo u EU i bude bezbjedna. Okretanje zapadu i NATO-u je u interesu Crne Gore i ona bi trebalo da bude slobodna da sama donosi te odluke.“
Do punopravnog članstva u zajednici zapadnih demokratija, Crnu Goru nakon eventalnog upućivanja pozivnice u decembru očekuje priprema protokola Vašingtonskom ugovoru, te njegova ratfikacija u svim zemljama članicama, u skladu sa njihovim nacionalnim procedurama, podsjeća Kurt Volker.
„U Sjedinjenim Državama, to je dvotrećinskom većinom u Senatu jer je riječ o amandmanu na ugovor. U pojedinim zemljama, vlada ima ovlašćenje da odobri ugovor odnosno nije potrebno odobrenje parlamenta, u nekima je potrebna prosta parlamentarna većina. Obično, kada se uputi poziv za članstvo, protokol može da bude sastavljen veoma brzo, a zatim treba da bude odobren u nacionalnim zakonodavnim organima i parlamentima. Te procedure mogu da traju godinu ili dvije i na kraju tog procesa, kad se sve ratifikuje, uključujući i u Crnoj Gori, onda ona postaje punopravna članica.“